Dr Branka Marjanović Urošević, konsultant Očne klinike “Apolon” Bijeljina za okuloplastičnu hirurgiju i dr Miodrag Vojčić, konsultant za neurooftalmologiju, godinama već rade na jednoj od najvećih i najpoznatijih svjetskih oftalmoloških klinika u Londonu, čuvenoj bolnici “ Moorfields”.

 Branka Marjanović Urošević rođena je u Beogradu, ali, s ponosom ističe da su njeni roditelji iz Bijeljine.

“Već trideset i pet godina živim i radim u Londonu, u jednoj od najvećih i najpoznatijih državnih bolnica ili klinika za oftalmologiju “Moorfields”, a postoji i privatno krilo te bolnice. Imamo i veliki Institut za naučna istraživanja oka. Sve iz oblasti oftalmologije sliva se na taj institut i tu se rade naučni radovi na najvišem nivou. Sve se ubacuje u centralnu bazu podataka, odakle kasnije proizilaze novi tretmani za liječenje bolesti oka. U pitanju je velika i značajna praksa, veliko radno i životno iskustvo. Specijalizovala sam sve vrste hirurgije u oblasti oka i očnih kapaka. Ova oblast ima puno dodirnih tačaka sa maksilofacijalnom hirurgijom, uho, grlo, nos.

Kompletna porodica u svijetu medicine

Nakon fakulteta U Londonu, koji je trajao pet godina, uslijedila je generalna četvorogodišnja medicinska praksa i trening iz oftalmologije nekih desetak godina. Što se tiče studiranja, imala sam stipendiju. Podržavali su me i roditelji, najviše moralno i sa nekim praktičnim savjetima. Moji roditelji su, takođe, ljekari po profesiji, otac Branimir i majka Radinka. Moja tetka je pokojna Mira Anđelić. Moja sestra je, takođe, ljekar, ginekolog u Beogradu. Kompletna uža i šira porodica je u svijetu medicine”.

Govoreći o ljudskom oku i ugroženosti vida zagađenjem vazduha, agresivnim uticajem novih tehnologija, dr Branka Marjanović Urošević kaže da je to najviše izraženo kod najmlađih, kod djece.

 “Djeca najviše vremena provode uz kompjuter, igrajući igrice, što može oštetiti vid. Zbog toga djeca treba što više vremena da provode napolju, u prirodi, da se igraju. Što se tiče mog života u Londonu, to je sada uobičajen ritam za sve velike gradove u Evropi i svijetu. Radimo, tu je škola za djecu, prijateljstva, druženja, sve je to, na neki način, slično u svim većim evropskim gradovima. Često sam u Bijeljini i nastojim da što češće posjećujem roditelje”, kaže Branka Marjanović Urošević.

Ljudski vid najviše ugrožava stil života

Dr Miodrag Vojčić, konsultant Očne klinike “Apolon” za neurooftalmologiju, kaže da ga porodično porijeko vezuje za istočnu Hercegovinu.

 “Brat i ja smo odrasli u Pločama. Studirao sam medicinu u Rijeci, oftalmologiju sam specijalizirao u Zagrebu. Nakon toga sam otišao u Englesku, jer me interesovalo područje koje je kod nas zanemareno i niko se time ne bavi, a to je neurooftalmologija. Želio sam da steknem neophodno iskustvo, da bih se nakon toga vratio na ovo područje i radio s našim ljudima. Sada sam u fazi prelaska iz Londona ovamo i, ukoliko sve bude teklo po planu, biću čest gost u Bijeljini. Bolnica u Londonu je jedna od najvećih i napoznatijih u Evropi i svijetu. Imaju tradiciju dugu više od stotinu godina. Pored velike bolnice u centralnom Londonu, imaju još tridesetak manjih satelitskih bolnica u više dijelova grada. Specifično za moju oblast – neurooftalmologiju, je to što moramo puno razgovarati s pacijentima, jer odgovor na to, šta pacijenta muči, često se krije u drugim dijelovima organizma. Moramo puno posmatrati pacijenta, razgovarati s njim. Imao sam nedavno slučaj u Beogradu, gdje sam sat vremena razgovarao s pacijentom, da bih na kraju zaključuio u čemu je problem. Inače, on je šest mjeseci išao na raznorazne pretrage. Trebalo mu je postaviti samo jedno pitanje, a ono je bilo ključno i dalo je odgovor na to šta treba raditi.

Preventivni pregledi i kontrole od izuzetnog značaja

 Spasili smo mu vid na jedno oko u skoro stoodstotnom procentu”, kaže dr Vojčić, ističući da ljudski vid najviše ugrožava stil života, dijabetes, pretilost, hipertenzija, duvan, nedovoljno kretanje tokom dana, tako da, kada se sve to spoji, onda se mogu očekivati zdravstvene komplikacije. Kod nekih ljudi, kada postanu svjesni da nešto s njima nije u redu, obično postane i prekasno da se stvari vrate na početak. Zbog toga su izuzetno važne preventivne kontrole.

“ Već sa četrdeset godina, ukoliko je do tada sve bilo u redu, treba otići na prvi pregled. Između četrdesete i pedesete godine treba ići na pregled jednom u dvije godine, a nakon pedesete godine na pregled treba ići jednom godišnje”, kaže doktor Miodrag Vojčić.

Bijeljina.com