Demografija je danas u žiži interesovanja i mnogi se žele baviti demografijom i nude određena rješenja. Osjetio sam potrebu da objavim dopunjeno izdanje knjige “Republika Srpska – put do demografskog uspona”, kako bih neke stvari dodatno pojasnio, izjavio je danas profesor doktor Stevo Pašalić prilikom predstavljanja svoje knjige u prostorijama Saveza opština i gradova.

“Često se u javnosti naglašava stopa ukupnog fertiliteta, kao da ona sve rješava. To nije tačno i mi nikada nećemo dostići stopu za prostu reprodukciju od 2,1. Nijedna zemlja u Evropi nema tu stopu, a imaju porast broja stanovnika. To znači da postoje brojni drugi faktori. Hipotetički, kada bismo dostigli 2,1 djeteta po ženi, odnosno da imamo zamjenu generacija, to ne bi ništa značilo, ukoliko ljudi i dalje iseljavaju s ovih prostora”, ističe profesor doktor Stevo Pašalić, naglašavajući i to da je značajno povećana stopa mortaliteteta, pogotovo u prošloj godini kada smo ostali bez 19.000 stanovnika.

Ekonomski razvoj daje brojne odgovore

“Posljedice korone su značajne, ne samo kod nas, već i u Srbiji, Hrvatskoj i drugim državama. Mi možemo umnogome ublažiti i usporiti neke negativne trendove. Odgovor na demografske promjene daje ljudski i ekonomski razvoj. Mi se struci držimo samo stope fertiliteta i rađanja, ali one ne rješavaju problem. Njemačka je prvi put u istoriji, otkako je spojena, prešla cifru od 84 miliona stanovnika. Imala je u 2022. godini za 315.000 više umrlih nego novorođenih, ali je u Njemačku doselilo 1.450.000 ljudi. Sada Njemačka ima 84.300.000 stanovnika. Stopa fertiliteta kod nas je ostala na 1,3, a obećavano je da će biti 1,8. Smatrao sam da se mora poboljšati ljudski razvoj, kvalitet života. Obrazovanje je jedan od ključnih faktora razvoja društva. Sa razvijenim tržištem rada i novozaposlenim mladim ljudima, koji će imati stabilna primanja, imaćemo i manji odliv stanovništva u inostranstvo. Druga dobra mjera su besplatni vrtići, a nakon toga ide plaćeno porodiljsko odsustvo za žene. Najmanje efekte donose u ovoj oblasti novčana davanja. I dalje posežemo za tom mjerom, ali nema efekata”.

Biće nas manje, ali ćemo biti obrazovaniji i produktivniji

 Profesor Pašalić ističe da se jasno i precizno mora znati šta to koja mjera donosi i kakve efekte daje.

“Nigdje efekti raznih mjera u svijetu nisu dostigli 10 odsto. To znači, nikada nećemo prirodnim priraštajem riješiti ovaj problem. Toga moramo biti svjesni. Zbog toga posežemo za drugim mjerama. Biće nas manje, ali ćemo biti obrazovaniji, produktivniji, jer ovo je 21. vijek i visoko obrazovanje nosi razvoj zemlje. Moramo i u ekonomiji puno toga mijenjati. Bez visoke tehnologije nema razvoja. U BiH trenutno radi svega 30 odsto industrijskih kapaciteta u odnosu na predratne kapacitete. Mi sada imamo tri puta manje rođenih u BiH u odnosu na 1991. godinu. Životni vijek ljudi se produžava, stanovništvo stari. Mnogi već planiraju otvaranje domova za stara lica. Mora se uraditi dobra stručna analiza, nakon čega će se predlagati mjere koje će dati rezultate”, ističe profesor Pašalić, naglašavajući da, prema njegovim procjenama, u BiH je krajem 2022. godine živjelo 2.946.301 stanovnika, u Republici Srpskoj 1.022.959 stanovnika, dok je u Brčko distriktu živjelo oko 69.000 stanovnika.

Akcenat staviti na prvorođenu djecu

“Statistika ne uzima u obzir spoljne migracije. Njemačka je objavila da je za sedam godina u ovu zapadnu državu iz BiH odselilo 53.800 ljudi, što predstavlja oko 25 odsto ukupnih odlazaka iz BiH. Broj zdravstvenih kartona u Republici Srpskoj nije kriterij, niti je izvor podataka. Možda stotinu hiljada ljudi radi u Sloveniji i svakog mjeseca dolazi u Republiku Srpsku, odnosno u BiH, ali su oni još uvijek naši rezidenti, odnosno stanovnici”, kaže profesor Pašalić, ističući da su i porodice danas difuzne, odnosno rascjepkane, te da se u svemu ovome akcenat mora stavljati na prvorođenu djecu.

“Nama najviše nedostaje prvorođene djece, čak oko pedeset odsto, jer puno mladih studira i pomjeraju granicu koja se odnosi na sklapanje brakova i rađanje. Kod nas je danas srednje rađanje sa 29,5 godina. Planiranje porodice je bitna komponenta. Jedno su želje, a drugo mogućnosti. Zapadno tržište nam danas, bukvalno, otima najproduktivniju radnu snagu. Stabilan i dobro plaćen posao je najbolja demografska mjera”, zaključuje profesor doktor Stevo Pašalić.  

Bijeljina.com