Na prijavnom formularu za posao poznate banjalučke kompanije pojavila su se, po mnogima, i neprimjerena pitanja. Dok jedni tvrde da je riječ o čistoj diskriminaciji, drugi su mišljenja da sve zavisi od usmenog odgovora kandidata.
Predsjednik udruženja “Radnički pokret” Dražan Pejaković kazao je za portal banjaluka.com da je imao pozive građana koji su tvrdili da su ih na razgovorima za posao pitali da li su udati, odnosno da li planiraju udaju, planiraju li djecu, čak su neke žene pitali da li imaju partnera i da li su u drugom stanju.
“Žene su definitivno najveće žrtve u razgovorima za posao i najviše trpe ovakva pitanja od strane poslodavaca, to je nepravda. Najviše ispaštaju samohrane majke, one su najveće žrtve. Imali smo situaciju da ih poslodavac pita da li im bivši suprug plaća alimentaciju. Zamislite do koje granice idu. Žalosno je jer to nije izolovan slučaj, ima stotine”, kazao je Pejaković.
Kako je pojasnio, ukoliko su kandidati u težem materijalnom stanju, podstanari i sa kreditima, pojedini poslodavci smatraju da je izvjesnije da se neće buniti budu li morali raditi više bez adekvatne naknade.
“Niko nema pravo da ulazi u intimu i privatni život radnika. Poslodavac može od radnika da traži informacije o bračnom stanju, imena i datum rođena djece tek kad zasnuju radni odnos, jer postoje i poslodavci koji obezbjeđuju paketiće i različite vidove podrške svojim zaposlenima, naročito majkama kao i dodatne stimulacije”, kazao je Pejaković za banjaluka.com preporučivši onim koji budu imali pomenuta pitanja na razgovoru za posao da se zahvale i potraže posao negdje drugdje.
Povodom spornog upitnika za prijavu za posao, razgovarali smo i sa arbitrom pri Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova u BanjaluciDanijelom Radonić koja je kazala da ova pitanja sama po sebi nisu diskriminišuća, sve dok odgovori na ista ne dovedu do toga da se neki kandidat drugačije tretira u odnosu na druge.
“Isto se odnosi i na pitanja koja bi bila usmeno postavljena na razgovoru za posao kod kojih je dodatni rizik to što predstavljaju preveliko zadiranje u privatnost kandidata koje nije u proporciji sa svrhom”, mišljenja je Radonićeva dodavši da je prikupljanje pojedinih podataka iz pomenutog upitnika opravdano kada kandidat uđe u uži izbor ili kada bude primljen, jer poslodavac tek tada stiče zakonsko ovlašćenje da prikuplja te podatke od radnika.
Radonićeva, inače i edukator iz oblasti radnih odnosa i zaštite ličnih podatak, pojasnila da su u spornom upitniku zelenom bojom označena pitanja koja su dozvoljena i primjerena.
“Sva ostala pitanja, označena žutom i crvenom bojom, kandidat nije u obavezi da popuni, jer nisu u skladu za važećim propisima”, istakla je ona.
Pored toga, Radonićeva dodaje da poslodavci uglavnom ne uništavaju podatke kandidata koje nisu izabrali, nego ih čuvaju za neki sljedeći konkurs što je nezakonito osim ako je kandidat dao saglasnost za to. Istakla je i česte greške samih kandidata koji olako daju svoje lične podatke zbog neupućenosti u zakonske odredbe i u svoja prava po osnovu zaštite ličnih podataka.
Banjaluka.com / Autor: J. Stanić