O razgraničenju sa Srbijom i Hrvatskom razgovarano je u Predsjedništvu BiH te su, kako je potvrđeno, zatražene detaljne informacije od tijela nadležnih za to pitanje, prvenstveno Komisije za granicu koja djeluje u okviru Ministarstva civilnih poslova BiH.

Cilj je da članovi Predsjedništva BiH vide dokle se došlo kada je riječ o postizanju saglasnosti za prijedlog potencijalnog ugovora o granici sa Srbijom, za šta je nadležnoj komisiji ostavljen rok od 30 dana. Drugim zaključkom članovi Predsjedništva od Savjeta ministara zatražili su i  informaciju o eventualnim otvorenim bilateralnim pitanjima sa Srbijom. Osim toga, sporne tačke na granici i potreba njihovog rješavanja pomenute su i tokom prvih zvaničnih razgovara novog ministra inostranih poslova BiH Elmedina Konakovića sa kolegama iz Hrvatske i Srbije.

Sagovornik “Glasa” podsjeća da je najviše priče i najava pregovora, od kojih na kraju nije bilo ništa, u proteklim mjesecima bilo u vezi sa spornim tačkama upravo na granici sa Srbijom iako još nisu riješena ni sva otvorena pitanja na liniji koja BiH dijeli od Hrvatske i Crne Gore.

– Nekih pregovora i dogovora jeste bilo u proteklim godinama, ali ništa nije privedeno kraju. Ne vjerujem ni da će to sada ići nešto brže iako je ta tema otvorena i u Predsjedništvu, ali i tokom zvanične posjete novog šefa diplomatije BiH Zagrebu i Beogradu. Struka je završila svoje, trebalo bi da bude sjednica Komisije i da pripreme informacije koje su zatražene od njih, a dalje je sve do politike – istakao je naš sagovornik.

Sa rukovodstvom nadležne Komisije za granicu nismo uspjeli stupiti u kontakt, a aktuelnom sazivu mandat ističe u oktobru ove godine.

Posljednja sjednica diplomatske komisije za granicu između Srbije i BiH bila je u junu 2010. godine u Beogradu. Dužina neutvrđenog dijela granice je oko 40 kilometara, a tu su sporne četiri tačke, odnosno hidrocentrale “Bajina Bašta” i “Zvornik”, dio pruge Beograd – Bar koji prolazi kroz BiH, te opštine Priboj i Rudo.

Najbliže dogovoru dvije strane bile su krajem 2017. godine, ali je propao zbog čvrstog stava političkih predstavnika Bošnjaka. Tadašnji bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović poručio je da je granica Srbije i BiH već utvrđena i nesporna, a riječ je, po njemu, o administrativnoj liniji razgraničenja između BiH i SR Jugoslavije koju je Badinterova komisija 1991. godine označila kao međunarodnu. To što BiH i Srbija, kako je tada govorio, nisu potpisale ugovor o državnoj granici ne znači da ta granica između njih ne postoji.

Ministarstvo civilnih poslova BiH je, prema postojećim informacijama, resoru spoljnih poslova dostavilo Nacrt ugovora o granici između BiH i Srbije na mišljenje početkom marta 2019, ali daljih aktivnosti nije bilo.

Pomoćni timovi

U BiH je imenovana i stručna grupa za učestvovanje u radu zajedničkih tijela za identifikaciju i obilježavanje granice sa susjednim zemljama, a koja je svojevrsna ispomoć Komisiji za granicu. U odluci o osnivanju piše da grupa ima šest članova iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Republičke uprave za te poslove. Mandat se vezuje za “rok trajanja” nadležne komisije.