U Velinom Selu, na području ušća Drine u Savu, nalazi se neobično, pomalo i mistično, prirodno stanište – močvara Gromiželj. Ovaj lokalitet postao je poznat otkrićem ribe mrguda (crnka, latinski Umbra krameri). Ova vrsta ribe (dužine 5 – 10 centimetara) stara je oko 450 miliona godina. Smatralo se da je izumrla na ovim prostorima. Endemska je, rijetka i veoma ugrožena vrsta.

Nalazi se na Crvenoj listi ugroženih vrsta. Otkrivena je i u Zasavici kod Sremske Mitrovice. Gromiželj se trenutno smatra najvećim staništem mrgude u Evropi. Iako je odlukom Vlade RS ovo stanište dobilo status zaštićenog područja, prema riječima Žarka Vikića, predsjednika Udruženja “Gromiželj”, kojeg je Vlada Republike Srpske imenovala za upravljanje ovim staništem, od 2008. godine ovo udruženje nije, kako ističe Vikić, dobilo “nijedan jedini fening, kako bi moglo nešto izgraditi na lokaciji Gromiželj.

 

“Stanje je nepromijenjeno i to traje već petnaestak godina. Imamo izuzetno vrijedno i atraktivno područje koje je nastanjeno rijetkim biljnim i životinjskim vrstama. Podsjetiću vaše čitaoce da je površina zaštićenog područja 831 hektar, ali je izgradnjom sistema za navodnjavanje u Semberiji močvara značajno smanjena. Najznačajniji dio močvare je Laketića vir, najveće dubine 3,75 metara. Prema kazivanja najstarijih mještana, močvara nikada nije presušila, a dno je prekriveno debelim slojem živog blata. Smještena je na riječnoj terasi Save i povezana je sa starim koritom Drine. Biljni i životinjski svijet najveća je vrijednost ovog zaštićenog područja. Osim klasične hidrofilne vegetacije, mogu se izdvojiti močvarna žara, rebratica, močvarna paprat i žuti lokvanj. Faunu, osim uobičajenih barskih vrsta, krase barskakornjača, eja močvarica, crna roda, crvena čaplja i mala bijela čaplja. Upućivali smo molbu i Gradskoj upravi Bijeljina, s nadom da će nam pomoći oko finansiranja aktivnosti na ovom lokalitetu. Za početak, Gromiželj treba ograditi, izgraditi neki manji objekat, u koji bi se mogao smjestiti info – pult. Ovo područje je zanimljivo za učenike osnovnih i srednjih škola, za student prirodnjačkih fakulteta. Pristupni put bi trebalo izgraditi”, ističe Vikić, napominjući da on još uvijek ne gubi nadu da će neko prepoznati vrijednost ovog lokaliteta.

I za kraj, treba istaći da tajanstvenosti močvare doprinose brojne narodne legende, o velikoj zmiji, potopljenom selu bezbožnika, nestalim svatovima, potopljenom blagu. Eto i dodatnih elemenata da ovo područje postane atraktivna turistička destinacija.

Bijeljina.com