Koji su razlozi uginuća pčela?Od pčela nam zavisi svaki treći zalogaj hrane koju jedemo. Smanjenjem pčelinjeg fonda proizvodnja hrane će pasti i biće skuplja,upozoravaju stručnjaci.

Semberski pčelari pretrpjeli su gubitke od 50 do 90 odsto. Razlog su klimatske promjene, prošlogodišnja višemjesečna suša i nedostatak polena. Pčelar Bojan Nešković kaže da na dva pčelinjaka u ravnici ima gubitke preko 70 odsto.

– Izvlači nam prosjek taj pčelinjak na Romaniji koji je na većoj nadomorskoj visini gdje nismo imali gotovo nikakve gubitke. Na Romaniji smo imali obilnije padavine kada je trebalo da se zimska pčela razvija, imali smo prijeko potrebni polen, dok smo u Semberiji imali dvomjesečnu sušu. Baš kad je taj polen trebao zajednicama on je izostao, a on je jedini izvor proteina za pčele. Imali smo ovdje dvije stogodišnje poplave i tada smo pretrpjeli štetu. Nije prvi put da se obnavljamo. Imamo vrlo dobru i zdravu bazu na planini i već smo krenuli da pravimo rojeve. Savjetujem uvijek i druge pčelare da imaju pčelinja društva na više lokacija, na različitim geografskim područjima, u slučaju da se ovako nešto desi da ne kreću od nule – rekao je Nešković za portal InfoBijeljina.

Osim sušnog i bespašnog ljeta, uginući su doprinijele bolesti i novi tipovi virusa koji napadaju pčele.

– Pomenuo bih virus deformisanih krila tipa B koji je sve rašireniji u Evropi, koji je vrlo vjerovatno došao do nas. Mnogo je zarazniji nego originalni virus deformisanih krila, lakše se prenosi i mnogo je smrtonosniji, naročito za pčelinja društva koja zazimljavaju. Treba da se dođe do neke određene strategije šta raditi da se pomogne pčelarstvu. Recimo u ovom periodu sada uopšte nismo imali nikakvih akcija da se uzmu uzorci, da se utvrdi šta je zaista razlog uginuća pčela, da se provjeri koje viruse imamo na ovom području, šta može da se uradi povodom toga, da vidimo u slučaju određenih klimatskih uslova šta predložiti pčelarima da rade da bi se pomoglo pčelama da prežive – upozorava Nešković.

Životni vijek zimskih pčela, koji inače traje šest mjeseci, zbog svih problema bio je skraćen, pa većina nije uspjela da prezimi i u proljeće da novu generaciju koja će mediti. Dva pčelarska udruženja u Semberiji izgubila su oko 80 odsto društava.

U prošloj godini udruženja “Matica” i “Semberija” brojala su preko 4.200 pčelinjih društava, dok je u ovoj godini zaključno sa 31. martom za 1.600 – 1.800 manje. Imali smo visoke temperature u avgustu i septembru prošle godine, što je prouzrokovalo nedostatak polena, automatski i nektara. Trebamo povećati svijest, ne samo pčelara i lokalne zajednice, već i na državnom nivou da bi se ti gubici ubuduće smanjili, da bi te pčelinje zajednice mogli nadoknaditi barem u naredne dvije godine – kaže Gliša Turuntaš, predsjednik bijeljinskog Udruženja pčelara “Matica”.

Sve je, kaže, teže opstati u pčelarstvu. Ni ovo proljeće nije počelo sjajno. Česte padavine i niske temperature dodatno su ugrozile pčelinje zajednice, a bagremova paša je izostala.

– Još jedan razlog nestanka pčelinjih zajednica je bagrem koji je osnovna paša. Sad slijedi lipa za koju kažu da je dama i da joj treba ugoditi. Ako temperature budu preko 25 stepeni moguće je da lipa barem malo zamedi – kaže Gliša za InfoBijeljinu.

Manje pčela znači i manje meda, ali mnogo veći problem je oprašivanje. Smanjenjem pčelinjeg fonda, poljoprivreda gubi prinose, što je problem svuda u svijetu. Oprašivači koji doprinose poljoprivredi i očuvanju biološke raznolikosti, sve su ugroženiji. Poremećaji ravnoteže u prirodi, izazvani klimatskim promjenama, rezultirali su time da biljke koje daju cvijetni polen ne vrše produkciju i pčele ne mogu da skupe dovoljno polena i kvalitetne hrane.

– Problem Semberije kao mikrolokaliteta je što je nekad imala 6.000 – 8.000 ha povrća koje je navodnjavano, gdje su bile biljke kao izvor polena. Mi sad nemamo ni 1.500 ha. Biljke koje su bile navodnjavane, koje su u tim ljetnim mjesecima imale puno cvjetanje su bile dovoljne da se tu nađe jedan dio polena kojeg nije bilo u prirodi, em je priroda izgubila svoj potencijal, em nemamo više promjena struktura usjeva i ostalog. Rješenje je naći biljne vrste koje mogu da daju polen i u tim ljetnim mjesecima, neke mediteranske vrste koje cvjetaju tokom cijele godine, da se krene sa unošenjem nekih novih vrsta drvenastih kultura koje trpe sušu, odnosno manje količine padavina i mogu da daju određenu količinu polena da bi pčela mogla dati tu zimsku generaciju koja će preživjeti proljeće – ističe Stevan Mesarović, inženjer poljoprivrede.

Pčele nam daruju zdrave proizvode, koristimo njihove blagodeti i u api komorama, a oprašuju i biljke koje se koriste u ishrani stoke. Platili bi visoku cijenu ako bi došlo do njihovog nestajanja, zato se mora raditi na rješavanju problema smanjenja pčelinjih zajednica.

Ministarstvo poljoprivrede podstiče pčelarastvo. Premija je do 12 maraka po pčelinjem društvu i zahtjev se podnosi najkasnije do 31. jula. Pčelari koji imaju registrovan reprocentar imaju premiju do 4 marke po proizvedenoj selekcionisanoj matici.

Izvor: Info Bijeljina