U Semberiji je ove godine berba jagoda počela kasnije nego inače, a loši vremenski uslovi i proljećni mraz značajno su smanjili prinos. I pored toga, cijena na veliko trenutno se kreće između 4,5 i 5 KM po kilogramu, dok su troškovi proizvodnje znatno veći nego prethodnih sezona. Proizvođači upozoravaju da bez stabilnog vremena i više sunca, sezona neće opravdati uložena sredstva.

Berbu jagoda, koja je ove godine počela nešto kasnije nego prethodnih godina, ometaju kiše, a problem su i niže noćne i jutarnje temperature koje usporavaju zrenje plodova. Goran Trifković iz Male Obarske kod Bijeljine uzgaja jagode na tri dunuma. Najveći dio roda proda poznatim kupcima kako bi izbjegao preprodavce.

– Počeo sam sa berbom osmog maja. Rod je manji nego lani. Mraz koji nas je zadesio prije Đurđevdana “obrao” je sigurno 30 odsto roda, jer je spalio cvijet. Beremo jagode svaki drugi dan. U prosjeku naberemo 120-150 kilograma i prodajem je istog dana. Prodajem svuda, stanem, krčmim. Ako odem na pijacu, cijena je niža. Prvi rod sam prodavao po 10 maraka, a onda je cijena padala. Ove nedjelje sam uspio na auto pijaci da prodam sve po šest maraka. Na kvantašu je na veliko cijena 4,5 – 5 maraka. Prošle godine sam je davao po 2,80 do tri marke i poslije sam bolje prošao kad krčmim nego ovo što sam vozio na pijacu – kaže Goran za portal InfoBijeljina.

Proizvodnja jagoda je dva do pet puta skuplja u odnosu na povrće. Sve više novca ulaže se u sadnju, kao i u đubriva i zaštitna sredstva, ali bi prihodi trebalo da opravdaju ulaganja.

– Proizvodnja jagode po dunumu košta oko 2.500 – 3.000 maraka sa dobrom rasadom, 50 – 60 feninga je jedan struk, a tu su i troškovi berbe. Sa suprugom rade dva radnika koje plaćam osam maraka po satu. Ovog proljeća nam je problem vrijeme. Mora biti toplo i dovoljno sunca da bi jagode mogle da sazriju i do kraja berbe ostanu ukusne – ističe Goran.

Prema njegovim riječima jagode, koje s pravom važe za kraljicu proljeća, za sada su slatke pa lako nađe kupce. Domaćih jagoda, inače, ovog proljeća ima manje u ponudi jer je sadnja prošlog ljeta kasnila zbog jako visokih temperatura, pa je najveći dio zasada oformljen tek krajem avgusta. Oni koji su uspjeli da jagode posade do 10. avgusta imali su bolji rod.

Proizvođači biraju sorte koje imaju miris i ukus, a rodne su i otporne na bolesti da bi proizvodnja bila isplativa, a oni bili konkurentni na tržištu.

Izvor: Info Bijeljina