Oko 46.000 radnika koji nemaju zdravstveno osiguranje, jer im nisu uplaćeni doprinosi, prilikom odlaska po pomoć u javnu zdravstvenu ustanovu mogu da očekuju cijene kao kod privatnika.

Tako na primjer, prema komercijalnom cjenovniku Fonda zdravstvenog osiguranja RS, troškovi za carski rez dostižu i do 2.400 maraka, dok je za pregled kod porodičnog ljekara potrebno najmanje 30 KM.

S obzirom na to da ni djeca nisu pošteđena zbog nesavjesnih poslodavaca, sistematski pregled mališana bez ovjerene knjižice kod pedijatra u javnoj zdravstvenoj ustanovi roditelje će koštati 75 maraka.

Iz Fonda zdravstva napominju da često postajemo svjesni koliko je važno da imamo osiguranje tek kada nam zatreba zdravstvena zaštita i kada treba da platimo pune cijene pojedinih usluga ili bolničkog liječenja.

“Tek tada shvatamo koliko su zdravstvene usluge skupe i da mnogi građani, ako nemaju osiguranje, ne mogu ni da ih plate i izbjegavaju da se liječe. Često možemo čuti “da zdravstvena knjižica ne znači ništa”, ali oni koji najviše koriste usluge zdravstvene zaštite najbolje znaju koliko je značajno biti osiguran. Primjera radi, oboljelima od malignih bolesti Fond u potpunosti finansira zdravstvenu zaštitu, uključujući citostatike, radioterapiju, sve preglede i liječenja, a troškovi su izuzetno veliki. Na primjer, godišnji trošak FZO samo za liječenje jednog oboljelog od karcinoma pluća inovativnim terapijama iznosi oko 200.000 KM, ne računajući druge troškove liječenja”, istakli su u Fondu.

U javnim zdravstvenim ustanovama navode da im proteklih dana na vrata kucaju mnogobrojni pacijenti koji nemaju osiguranje, ali da nastoje, koliko je to moguće, da im izađu u susret.

Direktor Doma zdravlja u Derventi Mirko Šaran istakao je za “Glas Srpske” da pomoć ljekara svakodnevno traže stanovnici sa područja ovog grada koji nemaju regulisano zdravstveno osiguranje.

” Nastojimo da im pomognemo koliko možemo. U slučaju da nije hitnoća, pacijentima dajemo drugi termin, odnosno vremena da sa poslodavcem riješe status ili gledamo da to naknadno odradimo”, kazao je Šaran. Dodao je da sa druge strane ima i neozbiljnih pacijenata jer, iako imaju pravo na besplatno zdravstveno osiguranje, nisu riješili svoj status.

Prema riječima direktora dobojskog Doma zdravlja Vladimira Markovića, gotovo nema dana da na vrata porodičnih ljekara ne pokucaju pacijenti kojima poslodavci nisu na vrijeme uplatili doprinose.

“Ima ljudi koji su primorani da dođu u dom zdravlja iako nemaju zdravstveno osiguranje. Šta da rade, kad je zdravlje u pitanju moraju da dođu i uredno plate pregled i uslugu”,kazao je Marković.

U Univerzitetskom kliničkom centru RS istakli su za “Glas Srpske” da je među neosiguranim pacijentima u proteklom periodu bila i trudnica iz Prnjavora, kojoj je pružena zdravstvena njega i sve što je bilo potrebno bez obzira što nije imala novca za uplatu avansa koji je potreban kad je riječ o neosiguranim pacijentima.

“Što se tiče cijena drugih operativnih zahvata i postupanja usluge su se pružale bez odlaganja, bez obzira na status osiguranja za hitne slučajeve”, kazali su u UKC-u RS, gdje porođaj prirodnim putem košta od 1.300 do 1.500 KM, a u taj iznos uključeni su i ostali troškovi brige oko porodilje.

Porod carskim rezom u ovoj ustanovi košta oko 2.300 KM jer je to, ističu, operativni zahvat i duže se boravi u bolnici.

“Troškovi za bebu se ne mogu precizirati, jer zavise od zdravstvenog stanja novorođenčeta, njegove porođajne mase i slično. U skladu s tim široka je lepeza zdravstvenih usluga koje se mogu pružiti novorođenčetu, a samim tim variraju i troškovi. Troškovi boravka zdravog novorođenčeta iznosili bi negdje između 300 i 500 KM”, pojašnjavaju u UKC-u RS.

U bolnici “Sveti Vračevi” u Bijeljini kažu da su u proteklom periodu neosigurani pacijenti, kojima je potrebna hospitalizacija, u većini slučajeva svoj status rješavali tokom boravka u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

“Hitna stanja zahtijevaju pružanje medicinske usluge nezavisno o statusu osiguranja”, kazali su u ovoj bolnici.

Jelena Bjelica, autor “Fejsbuk” stranice “Moje dijete – časopis za roditelje” iz Banjaluke, kazala je da joj se obraćaju mnoge trudnice i majke sa pitanjima šta raditi s obzirom da su zbog nesavjesnih poslodavaca ostale bez zdravstvenog osiguranja, a odlazak kod ljekara je neophodan.

“Nešto se pod hitno mora udariti po tom pitanju, jer su troškovi za zdravstvene potrebe ogromni”, kazala je Bjelica.

Izvor: Bl portal