Razgovorom o „Mladoj Bosni“, koji su večeras u Narodnoj biblioteci „Filip Višnjić“ u Bijeljini vodili književnik Muharem Bazdulj i profesor dr Miloš Ković otvoren je program ovogodišnjeg „Princip Festa“.

Radoslav Ostojić, savjetnik gradonačelnika Bijeljine, izjavio je da ova kulturna manifestacija, prije svega, treba da istakne ulogu Majevice i Semberije u velikom istorijskom događaju, kao što je bio Sarajevski atentat.

„Važno je da sve ono što se prije i poslije Sarajevskog atentata dešavalo na ovim prostorima stavimo u istorijski kontekst. Izuzetno je važan i taj princip slobode i ideja oslobođenja svih južnih Slovena, odnosno pojam slobode u širem smislu koji treba da aktuelizujemo, jer je sloboda najvažniji ljudski princip, kako za pojedince, tako i za širu društvenu zajednicu. Nadam se da ćemo i ubuduće, poput ovakvih kulturnih događaja i tribina, njegovati i održavati ovaj festival“, izjavio je Ostojić.

Uloga Gavrila Principa u borbi za slobodu naroda je nemjerljiva

Muharem Bazdulj, književnik i publicista, kaže da je ideja ovogodišnjeg „Princip Festa“ da se fokus prebaci na sadašnje vrijeme i da se razmisli o tome kakva bi organizacija „Mlada Bosna“ danas bila i kako bi se njena aktivnost mogla primijeniti na aktuelni trenutak.

„Iz Priboja majevičkog najviše je ljudi na Sarajevskom procesu osuđeno na smrt. Uvijek sam govorio, ni manjeg mjesta, ni većeg učešća u Sarajevskom atentatu. Posebno mi je drago da se dio aktivnosti vezanih za „Princip fest“ organizuje u Priboju, u mjestu koje je imalo tako važnu ulogu. Kada su budući atentatori prešli Drinu, prespavali su u Priboju, a nakon toga su produžili za Tuzlu. Sve je nakon toga išlo onako kako to istorija pamti. Princip je pokušao da u toj viševjekovnoj borbi za slobodu uradi nešto dobro za slobodu našeg naroda. Nasilje ne treba glorofikovati, ali uvijek treba biti na strani naroda koji se bori protiv tuđina“, istakao je Muharem Bazdulj.

Sarajevski atentat i vidovdanski zavjet

Profesor doktor Miloš Ković, profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, izjavio je da ono što je „Mlada Bosna“ uradila na Vidovdan 1914. godine danas predstavlja arhetipsku sliku.

„Mladi momci su išli tragom Miloša Obilića i ka nečemu što ima puno veću dubinu. Nedeljko Čabrinović kaže: „Sutra je Vidovdan, sjećaš li se Miloševog zavjeta“. To je bilo vrijeme Kosovskog zavjeta, Milutinovića, Rakića, Isidore Sekulić, Ivana Meštrovića. To je jedna evropska poruka. Oni su se najviše ugledali na italijansku „Mladu Italiju“, Đuzepea Mancinija. Pozivali su se na pokrete kao što je „Mlada Evropa“, „Mlada Belgija“, a pozivali su se i na ruske ljevičarske pisce. Posebna je bila jaka ta italijanska i ruska struja. To je bio autentičan evropski pokret. U to vrijeme djeluje i Mladoturski pokret. Bio je to kult mladosti, koji je romantičarski i koji je predstavljao određeno idealizovanje mladih ljudi. To je bio pokret koji je duboko ukorijenjen u srpskom predanju i i istovremeno je predstavljao i evropski politički pokret“, naglasio je profesor Miloš Ković.

Bijeljina.com