Učenici Osnovne škole “Petar Kočić” iz Brodca, koja trenutno broji 344 učenika, u školskoj 2023/24. godini bili su izuzetno aktivni i postigli su dobre rezultate, kako u nastavnim, tako i u vannastavnim aktivnostima, kaže direktor ove škole Velimir Gojković, napominjući da se, s punim razlogom, ova škola svrstava među najbolje osnovne škole u Semberiji.

“U školi se držimo onih starih i oprobanih principa i pravila koja podrazumijevaju svakodnevnu i permanentnu brigu o svakom našem učeniku. U školi nema mobilnih telefona, ali, mi o djeci vodimo računa i u svakom trenutku znamo gdje se ko nalazi i s kakvim se eventualnim problemima susreće. Jednostavno, nastojimo da njegujemo one prave porodične vrijednosti i naše đake učimo svemu onome što svako od nas primjenjuje i u svojoj porodici, kao brižni roditelj, kada je vaspitavanje i podizanje djece u pitanju”, kaže Gojković, ističući da će malu maturu u junu proslaviti 48 učenika, te da je u prvi razred nove školske godine upisano 36 učenika.

U prvi razred upisano 36 učenika

“Nažalost, trend smanjenja broja učenika prisutan je i izražen i u seoskim osnovnim školama. Sela nam se postepeno prazne. U područnoj školi u Balatunu imamo 42 učenika, u Međašima 34, u Velinom Selu devet i u Ostojićevu osam učenika. Što se tiče vannastavnih aktivnosti, naši učenici  učestvovali su u ovoj školskoj godini na takmičenjima iz matematike, fizike, srpskog jezika, vjeronauke, informatike, na takmičenjima školskih horova, a takmičili su se i u okviru opštinskog takmičenja iz predmeta srpski jezik, istorija, pravoslavna vjeronauka i muzička kultura pod nazivom “Ćirilice, čedo moje”, postizali su rezultate na takmičenjima recitatora, na likovnim i literarnim konkurstima, na takmičenjima iz odbojke i atletike, učestvovali su na Međunarodnom festivalu dječije poezije “Dječije carstvo” u Banjaluci”.

Zasađeno stotinu sadnica autohtonog voća

Zavidne rezultate učenici ove škole postigli su na prošlogodišnjem literarnom konkursu u okviru manifestacije “Višnjićevi dani”, na takmičenju “Poznavanjen pokreta Crveni krst”, na takmičenju “Misli mine” i brojnim drugim takmičenjima.

Direktor Gojković kaže da je škola u Brodcu zanimljiva i po tome što je u školskom dvorištu zasađeno stotinu sadnica autohtonih starih sorti voća, a jedinstvena je i po dobro opremljenom kabinetu za defektologa gdje djeca uče da kuvaju, šiju i ručno izrađuju platnene predmete.

“Željeli smo da naša djeca za koju godinu budu u prilici da konzumiraju zdravo voće, krušku, jabuku, trešnju iz našeg voćnjaka, a to je voće koje nije hemijski tretirano i prskano”.

Roditelji ponekad nesvjesno pogrešno vaspitavaju svoju djecu

Ranka Savičić, defektolog, pokazala nam je šta to sve rade djeca u izuzetno dobro opremljenom kabinetu sa svim neophodnim didaktičkim sredstvima.

“Imala sam kliničko iskustvo, jer sam godinama radila u “Zotoviću” kao klinički defektolog. Znala sam dobro kako treba da bude opremljen kabinet za radne i fizikalne terapije i šta treba da radi defektolog u školi. Vremenom smo počeli pripremati jednostavne obroke na rešou, a u međuvremenu smo nabavili malu kuhinju, šporet i frižider.

Fina motorika najbolje se uvježbava s iglom. Tako smo i počeli da šijemo male platnene vrećice koje punimo lavandom, da bismo nakon toga počeli šiti i izrađivati male platnene torbe s postavom. Stari materijal od majica i farmerica koristimo za izradu tih predmeta”, kaže Ranka Savičić, ističući da se naša djeca rađaju zdrava, ali ih i roditelji često pogrešno vaspitavaju i sputavaju u procesu odrastanja.

Pretjerana briga vraća nam se kao bumerang

“Pretjerano brižni roditelji često kažu djetetu: “Nemoj ti sine, ja ću, nemoj da se mučiš, nemoj da se patiš”. Da ne bi dijete žvakalo hranu, majka mu do pete godine pasira. Zbog toga djeca ne izgovaraju glasove, tepaju. Kad padnu na dvorištu, padaju na nos. Ukoliko kiša pada, roditelji se plaše da se dijete ne istopi, umjesto da kupe čizme, kišobran, kabanicu i puste dijete i na kišu. Dešava nam se i to da seoska djeca u trećem ili četvrtom razredu uče da vežu pertle. Tablicu množenja bubaju napamet. Sve dok ne nauče da vežu pertle, ne mogu naučiti ni tablicu množenja. Kada idu naprijed, to je sabiranje, kada idu unazad, to je oduzimanje, vještina pertlanja obuće je množenje”, stručno pojašnjava Ranka Savičić.

Bijeljina.com