U vrtlogu savremenog društva, često se čini kako finansijsku stabilnost određuje samo jedan – pozitivan ili negativan korak. Dio te priče zauzimaju i ne svima omiljene, ali danas sveprisutne agencije za naplatu potraživanja. Iako ih mnogi doživljavaju negativno, njihova uloga možda je i važnija nego što to mislimo.
Dugovanja su postala svakodnevnica građana BiH, a naročito zbog činjenice da prosječna plata mnogih ne uspijeva pokriti ni osnovne troškove života.
Prema podacima agencija za bankarstvo, na kraju drugog kvartala 2023. godine krediti stanovništva iznosili su 11,3 milijarde KM, što je za 3,6% veće u odnosu na kraj 2022. godine. Također, u drugom kvartalu tekuće godine, banke su izvijestile i da je došlo do rasta potražnje stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, što se građanima ne može zamjeriti jer je u našoj zemlji, zbog ugroženih standarda, teško rukovoditi vlastitim finansijama.
Iako je utisak šire javnosti postao to da je “potpuno normalno da se duguje”, mnogi zaboravljaju kako dugovi građana, ukoliko ih se ne otplaćuje na vrijeme, mogu postati “teret” i onih koji to uredno rade, pa tako i cijele države.
Da bi se s tim izazovom izašlo na kraj, mnoge finansijske institucije posežu za kompanijama za posredovanje pri naplati duga.
Šta su agencije za naplatu potraživanja?
Agencije za naplatu potraživanja postale su poželjno “sredstvo” u finansijskom okruženju, a najbolje ih se može opisati kao posrednike između dužnika i finansijske institucije, koji pomažu “održati” njihov odnos.
Kao i u ostalim dijelovima svijeta, ovo je zvanična djelatnost i u Bosni i Hercegovini, no koja još uvijek nije dovoljno regulisana. Dok eksperte ove struke mnogi gledaju kao “bad guys”, njihova uloga u očuvanju ekonomske ravnoteže i likvidnosti tržišta je bitna, pružajući niz korisnih stvari koje se često zanemaruju.
Ključna svrha agencija za naplatu potraživanja leži u njihovoj sposobnosti da povrate dugovanja od osoba koje se ne pridržavaju svojih finansijskih obaveza. One djeluju kao “desna ruka” banaka i bez te pomoći mnoge finansijske institucije suočavale bi se s ozbiljnim gubicima, što bi dugoročno moglo dovesti do gubitka radnih mjesta, ali i smanjenja same ekonomske aktivnosti zemlje.
Zašto bi finansijska institucija prodala svoja potraživanja agenciji za naplatu?
Prednost angažiranja agencija za naplatu potraživanja prvenstveno leži u tome što one imaju iskustva kako što jednostavnije naplatiti potraživanja. Samim tim, cijeli proces može rezultirati bržim i efikasnijim naplatama, smanjujući rizik od finansijskih gubitaka, pogotovo u slučaju recesije ili ekonomske krize.
To može naročito korisno biti za mala i srednja poduzeća, koja su uglavnom osjetljivija na zakašnjela plaćanja ili neplaćanja uopće.
Još neki od razloga su:
“Nekvalitetna aktiva predstavlja akutni problem za banke, zbog čega posao često prepuštaju agencijama za naplatu istraživanja, stručnjacima u ovoj oblasti koji se time moraju baviti na profesionalan i sveobuhvatan način. Za banku je važno da riješi problem nekvalitetne aktive i likvidnosti, a korisnicima finansijskih usluga se nudi modalitet koji predstavlja najbolje moguće rješenje i priliku za finansijski oporavak u datom trenutku”, objašnjava Petar Mrkonjić, direktor kompanije EOS Matrix, koja posluje i u Sarajevu.
Kao profesionalci na ovom području EOS Group, pod okvirom OTTO grupacije, rasprostranjen je na 24 zemlje u Evropi i imaju 180 partnera širom svijeta. U BiH posluju već više od 12 godina, a standarde sa uređenog područja Evropske unije u ovoj branši, nastoje prenijeti i na domaće tržište.
Koja je načešća predrasuda s kojom se kao kompanija za naplatu potraživanja suočavate?
“Predrasude su da odmah idemo na parnicu ili sudsko izvršenje da naplatimo potraživanje, što nije naša praksa. Naša praksa je da učinimo sve da korisniku finansijskih usluga omogućimo da svoj dug izmiri kroz vansudsku nagodbu, predlažući opcije koje su fer rješenja za obje strane. Ako ne nađemo adekvatan vansudski sporazum, onda se vodimo sudskom praksom”, kažu iz EOS Matrixa.
Sistem agencije za naplatu potraživanja, objašnjavaju, postavljen je gotovo identično kao u finansijskoj instituciji. Klijente se trude ispratiti “od početka do kraja”, a sve u skladu sa zakonskim propisima i regulativama.
“Intenzivno radimo i na edukaciji zaposlenih, ali i korisnika finansijskih usluga – na koji način mogu da otplate dug i da imaju svjesno zaduživanje u skladu sa svojim mogućnostima. Potičemo finansijsku pismenost kroz medijske kanale, a uskoro pokrećemo i FinLit program u BiH, koji će pomoći mladima od 13 do 19 godina da budu svjesni svojih mogućnosti i da se ponašaju u skladu sa finansijama koje mogu imati”, objašnjavaju.
Kako izgleda proces naplate potraživanja od dužnika i kako se stupa u kontakt s njim?
Za obavljanje ovog posla sve mora biti po regulativi, a kompanija mora poštivati visoke standarde, zaštitu osnovnih podataka, zaštitu potrošača te zabrane uznemiravanja.
Agencija za naplatu potraživanja i sama podnosi izvještaje i, kao profesionalac u svojoj oblasti, ne smije nikoga dovesti u nepovoljan položaj. Time se vodi i EOS Matrix, gdje pojašnjavaju i na koji način stupaju u kontakt sa dužnicima.
“Klijente kontaktiramo telefonom ili preporučenim pismom, a nakon toga razgovaramo i o najboljem načinu otplate duga. Bilo da se radi o fizičkim ili pravnim osobama, prema svim klijentima se odnosimo s povjerenjem, poštovanjem i pravom izbora. Ukoliko se nismo uspjeli dogovoriti, onda pristupamo procesu tužbi i sudskih postupaka u skladu sa važećim zakonima unutar BiH. Proces naplate potraživanja je u potpunosti u skladu sa važećim zakonskim aktima i okvirima u kojima poslujemo”, objašnjava Mrkonjić i dodaje:
“Samo najsloženiji predmeti rješavaju se isključivo putem suda. Prvenstveno smo fokusirani na usklađenost sa standardima u oblastima kao što su zaštita podataka ili zaštita potrošača.”
Uz regulisan rad agencije za naplatu potraživanja, procvjetao bi i realni sektor
“Banke su stručnjaci za finansijske proizvode, kredite, ali kada se desi ovaj problem, banka ne zna šta da radi, odakle da počne i to postaje ogroman teret za nju. Kompanije kako što je EOS Matrix su zlatni standard u finansijskom sistemu Evropske unije. One su neophodne finansijskom tržištu, bankama, pravosuđu i stanovništvu da na održiv način rješavaju probleme nekvalitetnih kredita u finansijskom sektoru. Žao nam je što aktuelni zakonodavac još uvijek nije prepoznao potrebu uvođenja reda u ovoj djelatnosti na način da se implementira trenutno važeća direktiva EU koja uključuje licenciranje i nadzor poduzeća koja se bave otkupom i naplatom potraživanja”, objašnjava Mrkonjić, dodajući da bi ovako procvjetao realni sektor u BiH.
EOS Matrix od 2017. godine nema pravo otkupa potraživanja prema fizičkim licima, što znači da ne mogu naplaćivati od stanovništva, već samo od pravnih lica. Tako je samo u BiH i Srbiji, ali ne i u ostalim zemljama u kojima je ova kompanija rasprostranjena.
“Naša kompanija, prije svega, brine o svim segmentima zajednice u kojoj posluje i uvijek želimo da na fer i korektan način postignemo dogovor na obostrano zadovoljstvo. O tome govori i naše postojanje, gdje za više od 12 godina u BiH imamo sjajne rezultate u saradnji sa finansijskim institucijama, klijentima i korisnicima finansijskih usluga”, zaključuje Mrkonjić.
Sve od navedenog upućuje da su agencije za naplatu potraživanja sve zastupljeniji faktor u finansijskom okruženju i održavanju njegove stabilnosti. Kroz profesionalno i zakonima propisano vođenje postupaka naplate, ove agencije pomažući svojim klijentima, olakšavaju i “teret” države, a istovremeno oslobađaju resurse koji se mogu usmjeriti na ključne aktivnosti sa zajedničkim dobrobitima.