Proteini protiv smrzavanja prvi put su otkriveni u nekim antarktičkim ribama a prije gotovo 50 godina. Za razliku od određenih hladnokrvnih vrsta gmazova i insekata, ribe ne mogu preživjeti ako im se zalede tjelesne tekućine, jer to može uzrokovati stvaranje zrnaca leda unutar njihovih stanica i doslovno ih pretvoriti u sladoled.

“Činjenica da su se ovi proteini protiv smrzavanja razvili u nizu različitih i nepovezanih ribljih loza pokazuje koliko su ključni z apreživljavanje tih organizama u ektremnim staništima”  rekao je drugi koautor istraživanja John Sparks, kustos Odjela za ihtiologiju, piše LiveScience.

“Ribe puževi proizvode proteine ​​protiv smrzavanja kao i svaki drugi protein u svom organizmu te ih zatim izlučuju u krvotok”, rekao je Gruber. “Puž je jedna od rijetkih vrsta riba koje su živjele među santama leda, u pukotinama. Bilo je iznenađujuće da tako sićušna riba može živjeti u tako ekstremno hladnom okruženju, a da se ne smrzne.”

Također je rijetkost da arktičke ribe pokazuju biofluorescenciju, što je sposobnost pretvaranja plave svjetlosti u zelenu, crvenu ili žutu svjetlost, budući da na polovima postoje dugotrajna razdoblja tame, posebno zimi.

Ova karakteristika obično se nalazi kod riba koje plivaju u toplijim vodama, a ovo je i prvi slučaj kako je vrsta arktičke ribe pokazala ovu prilagodbu, prenosi Novi list.

Ova zapanjujuća razina proizvodnje antifriza mogla bi pomoći ovoj vrsti da se prilagodi životu u okolišu ispod nule, stoji u izjavi. Također postavlja se pitanje što će se dogoditi s puževima ako se temperature oceana povećaju kao rezultat globalnog zatopljenja.

“Zbog brzog zagrijavanja voda na Arktiku, ove vrste prilagođene hladnoj vodi također će se morati natjecati s ribama prilagođenima toplijim vodama koje mogu migrirati na sjever i preživjeti na višim geografskim širinama” rekao je Sparks.

“U budućnosti proizvodnja proteina protiv smrzavanja možda više neće predstavljati prednost u opstanku.”, zaključio je, prenosi Novi list.