Kupovina nekretnina najpraktičniji je način da se ušteđevina ili kapital sačuva od inflacije. Pored nekretnina, i zlato je uvijek dobra opcija, ali ono nosi i određene rizike, pokazala je analiza portala CAPITAL.

Zbog inflacije danas je za 100 marku danas možete kupiti manje nego što ste za isti iznos mogli kupiti početkom godine. Drugim riječima, inflacija je smanjila  vrijednost valute tokom vremena.

Inflacija iz mjeseca u mjesec obara rekorde, a prema posljednjim podacima Zavoda za statistiuku RS u julu je iznosila 15,4 odsto.

U takvim uslovima, oni koji imaju ušteđevinu traže mogućnost da sačuvaju vrijednost novca, a stručnjaci poručuju da postoje razni načini da se to postigne, ali upozoravaju da su neke opcije manje sigurnije od drugih.

Nekretnine čuvaju novac od rastuće inflacije

Dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci  Milenko Krajišnik za CAPITAL kaže da bi bilo najbolje da se novac ulaže u investicije za koje postoji opravdanost, odnosno da se proizvodi određena roba ili pružaju usluge za koje postoji potražnja na tržištu.

Time bi se, objašnjava, kroz porast cijena proizvoda koji se plasiraju na tržište,  anulirao negativan efekat inflacije.

Ukoliko se, ipak, oni koji imaju novac, ne odluče zabavljenje biznisom, Krajišnik kaže da su nekretnine relativno najjednostavniji način da se sačuva vrijednost novca.

„Nekretnine mogu sačuvati vrijednost novca, jer inflacija ne može uništiti vrijednost nekretnina. Njihova cijena raste i ona se nikada neće vratiti nazad. Isto tako, ako te nekretnine možete rentirati ili koristiti da vam donose određen prihod, onda je to dobar plasman“ rekao je Krajišnik.

„Najgora je stvar ulagati u ono što ne razumijete, a pogotovo da se ponašate  po sistemu ’krda’ i ’kupujem ono što raste’. Nedavna korekcija cijena kriptovaluta je pokazala da onog trenutka kada se u kupovinu uključe oni koji apsolutno ne razumiju o čemu se radi, trend se okreće i dolazi do pada cijena“, objasnio je Kecman.

„Nalazimo se u uslovima globalne inflacije. Trenutno inflacija ne napada samo domaću valutu, već i velike svjetske valute, tako da ono što smo nekada, na primjer, čuvali u njemačkim markama sada ne dolazi u obzir, jer se obezvrijeđuje dolar i evro“, naveo je Krajišnik.

„Nekretnine su uvijek dobro ulaganje, jer će im vrijednost rasti ako su na atraktivnim lokacijama. Problem je kada jednom uložite u nekretnine, ne možete vrlo brzo vratiti taj novac, jer  nije lako preko noći prodati nekretninu po dobroj cijeni“, objasnio je Gavran.

„Problem je što u BIH ne postoji sistem, koji omogućava da se kupuju zlatne poluge, a što je oguće u najvećem dijelu svijeta. Jedino ulaganje u zlato kod nas je moguće kroz zlatni nakit i zlatnike, što nije praktično“ objasnio je Gavran.

„Situacija je krizna u mnogim ekonomijama, pa čak su i velike svjetske kompanije u rizicima da im vrijednost padne, tako da je vrlo teško reći koje bi akcije mogle biti sigurne i stabilne. Za pojedine energetske kompanije bi se uslovno moglo reći da bi bile dobra prilika za ulaganje, jer vidimo da cijene energenata dugoročno rastu“, rekao je Gavran.

„Prije uvođenja sankcija bilo je preporučljivo ulaganje u „Gasprom“ kao stabilnu i jaku kompaniju, ali vidimo šta se preko noći može dogoditi, kada su u pitanju neke blokade sankcije“, naveo je Gavran i dodao da štednja u bankama danas gubi smisao, osim u smislu garancije da vam novac niko ne može ukrasti.

„Vrijednost nekretnina se ne smanjuje i zato postoji nekoliko razloga. Prvo dijaspora konstantno diže cijena nekretnina u BIH. S druge strane, navikli smo da posjedujemo nekretnine koje ćemo iznajmljivati. Veći broj građana posjeduje nekretnine u poređenju sa ljudima koji su samo korisnici kroz iznajmljivanje. Zato vrijednost nekretnina raste, jer ljudi žele da posjeduju nekretninu čak i kada to prevazilazi njihove prihode, kazao je on i dodao da zbog svega toga ne vjeruje da će doći do „pucanja“ tržišta nekrtnina.

„Kada su u pitanju obveznice, kod nas se govori o tome kao da smo toliko integrisani u globalna tržišta kapitala da možemo tako lako baratati akcijama i hartijama od vrijednosti. Generalno kada govorimo o toj temi mogućnosti za građane BiH su vrlo limitirane, tehnički je vrlo teško doći do evropskih berzi, tako da smo fokusirani na domaće berze, koje su skromne kada je u pitanju trgovanje ili obrt. Trenutno nemamo tu puno opcija“, kazao je Čavalić.

„To je najsigurnij način da sačuvate vrijednost novca, kada imate neuređeno finansijsko tržište i slabu privrednu aktivnost. U razvijenim zemljama ljudi ulažu u hartije od vrijednosti ili pokreću biznise. Pošto je kod nas opstanak biznisa dosta neizvjestan, ljudi koji imaju novac odlučuju da kupuju nekretnine. To omogućava prihod po dva osnova, kroz novu prodaju ili rentanjem“ kazao je Milanović.

Kada je u pitanju Banjaluka Milanović kaže, da je struktura kupaca takva, da je pola iz grada na Vrbasu, a ostatak iz okolnih lokalnih zajednica iz cijele RS te dijaspore.

„Značajno je da je dijaspora promjenila navike. Ranije su oni koji su živjeli u inostranstvu gradili kuće u mjestima iz kojih dolaze, a sada mlađe generacije radije kupuju stanove koji imaju manje troškove održavanja“, naveo je on.

„Bilo kakav prinos koji ostvarite ide vam u korist jer ste „pobjedili“ inflaciju ili ste umanjili njen negativan uticaj“, rekao je Kecman.