U pitanju su misterije sa Herkulom Poaroom i gospođicom Marpl objavljene između 1920. i 1976. godine, koje su objavljene ili treba da budu objavljene u novim verzijama izdavača “Harper Kolins.

Posebna vrsta kritičara-čitalaca je unijela ove izmjene, a one se tiču referenci na rasu, opisa ženskog tijela i pojedinih pridjeva koji bi mogli da budu uvredljivi iz današnje perspektive. Spominje se “Smrt na Nilu” sa Herkulom Poaroom u kome se gospođa Alerton žali na djecu, kao i “Karipska misterija” sa gospođicom Marpl, u kojoj se opisuju zubi radnika u hotelu. Ovo je prvi put da su romani Agate Kristi izmijenjeni, iako je prethodno roman prvobitnog naziva “Deset malih crnaca”preimenovan u “I ne osta nijedan”. Čime se nastavio svojevrstan cenzurski udar od strane tzv. “kensel kulture”, koja sve agresivnije mijenja kulturnu prošlost po standardima moderne kulture političke korektnosti ne vodeće previše brige za istorijske i društvene okolnosti u kojima su djela stvarana ili umjetničku slobodu samih autora.

Prije knjiga kraljice krimića, slično se desilo sa romanima Roalda Dala, autora romana “Čarli i fabrika čokolade” i drugih popularnih djela za djecu, kao i sa knjigama Jana Fleminga o tajnom agentu Džejmsu Bondu, dok je u svijetu filma ili muzike ova praksa još izraženija kroz brojne promjene i zabrane uključujući i cenzurisanje klasika poput “Prohujalo sa vihorom” ili Diznijevih crtaća.