U Narodnoj biblioteci “Filip Višnjić” sinoć je organizovano izuzetno zanimljivo i korisno predavanje o reumatoidnom artritisu. Predavači su bili troje uvaženih specijalista interne medicine i supspecijalisti reumatologije, zaposleni u bijeljinskoj bolnici “Sveti vračevi”: dr Radmila Mlađenović, dr Daliborka Spasojević i dr Momir Stanišić. Cilj predavanja bio je da se građanima približe činjenice o ovoj hroničnoj bolesti, koja je jedan od čestih uzroka invalidnosti. Građani su imali priliku da razgovaraju sa ljekarima, postave pitanja i dobiju savjete o prepoznavanju ranih simptoma, načinima ublažavanja tegoba, o značaju redovnog praćenja bolesti i savremenim metodama dijagnostike i liječenja.

Bolest poznata još od 18. vijeka

Reumatoidni artritis (RA) jedno je od najčešćih zapaljenskih oboljenja zglobova, prisutno širom svijeta. Bolest karakterišu bol, otok i ukočenost, a može zahvatiti i druge organe.

„Bolest se pominje još u 18. vijeku, a pogađa žene dva do tri puta češće nego muškarce, najčešće između 40. i 60. godine života,“ istakla je dr Radmila Mlađenović.

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, kliničkog pregleda,laboratorijskih analiza (SE, CRP, reumatoidni faktor, anti-CCPantitijela) i radioloških metoda – ultrazvuka, rendgena ili magnetne rezonance. Simptomi uključuju hronični umor, malaksalost, gubitak tjelesne mase, povišenu temperaturu, jutarnju ukočenost i bolove u mišićima, kao i bol, otok i deformacije zglobova – najčešće na šakama i stopalima. Na razvoj reumatoidnog artritisa utiču genetski faktori (oko 30%), infekcije (bakterijske i virusne), kao i slučajne somatske promjene u imunom sistemu”, istakla je dr Radmila Mlađenović.

Reumatoidni artritis može zahvatiti i druge organe

Govoreći o sistemskim manifestacijama reumatoidnog artritisa, dr Daliborka Spasojević naglasila je da, osim zglobova, reumatoidni artritis može zahvatiti i druge organe – srce (perikarditis, miokarditis, koronarniarteritis, aritmije), pluća (pleuritis, fibroza, reumatoidni čvorići,Kaplanov sindrom…), bubrege (reumatoidna nefropatija, vaskularne lezije bubrega…), nervni system, oči, gastrointestalne promjene.

“Moguće su i komplikacije poput osteoporoze, anemije, vaskulitisa, limfadenopatije i Felty sindroma (uvećana slezina, smanjen broj leukocita i trombocita). Dakle, reumatoidni artritis ima sistemski karakter i veoma je važno da naši građani ovu bolest shvate ozbiljno i pridržavaju se uputstava ljekara”, objasnila je Daliborka dr Spasojević.

Veoma značajna rana dijagnostika

O terapijskim mogućnostima govorio je dr Momir Stanišić, naglasivši da liječenje podrazumijeva kombinaciju lijekova koji smanjuju upalu i usporavaju napredovanje bolesti.

“Veoma je značajna rana dijagnostika i rano uključivanje terapije da se pacijent što prije uvede u remisiju, jer ako kasnimo sa terapijom poslije šest mjeseci nastupaju funkcionalne i ireverzibilne promjene koje mogu dovesti do invaliditeta, trajnih posljedica po tog pacijenta. Brzo uvođenje imunosupresivne terapije najčešće određuje i kakav će biti odogovor na bolest”, naglasio je dr Stanišić. On dodaje da osim farmakološkog liječenja, važnu ulogu imaju rehabilitacija i fizikalna terapija, a u pojedinim slučajevima i hirurške intervencije. Bolest može imati različite tokove – od blagih i prolaznih oblika, do progresivnih koji zahtijevaju dugotrajno liječenje. Rano prepoznavanje simptoma i pravovremena terapija presudni su za očuvanje funkcionalnosti i kvaliteta života oboljelih.

Šef Odsjeka reumatologije bijeljinske Bolnice, dr Radmila Mlađenović, podsjetila je da ovaj odsjek postoji od 2007. godine, te je tom prilikom predložila osnivanje Udruženja oboljelih od reumatskih bolesti, kako bi pacijenti lakše ostvarivali svoja prava i imali veću podršku u liječenju.

Bijeljina.com