Stopa inflacije u Velikoj Britaniji je u julu porasla na 40-godišnji maksimum od 10,1 posto, saopćila je Organizacija nacionalne statistike (ONS) 17. augusta.

Rastuće cijene hrane dale su najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije između juna i jula, objavilo je britansko nacionalno statističko tijelo usred najvećeg porasta inflacije od 1982. godine, piše Euronews.

Inflacija u evrozoni također nastavlja da raste na rekordno visok nivo, dostigavši ​​8,9 odsto u julu, prema posljednjim podacima.

To je više u odnosu na 8,6 posto u junu, 8,1 posto u maju i 7,4 posto u aprilu, jer Evropljani i dalje vide da rastu cijene energije i hrane dijelom podstaknute ruskim ratom u Ukrajini.

Preliminarna procjena koju je 29. jula objavio Eurostat, statistički ured Evropske unije, najveća je otkako je 1997. godine počelo vođenje evidencije za eurozonu.

Najveća godišnja stopa inflacije u ovoj procjeni ponovo je bila za cijene energije, od 39,7 posto, što je pad sa 42 posto u junu.

Slijede hrana, alkohol i duhan (9,8 posto, u poređenju sa 8,9 posto u junu), neenergetska industrijska roba (4,5 posto, u poređenju sa 4,3 posto u junu) i usluge (3,7 posto, u poređenju sa 3,4 posto u junu).

Svaki kutak kontinenta suočava se s rastom cijena, a očekivani ekonomski oporavak Evrope od pandemije koronavirusa ometa niz faktora.

Rusija se suočava s inflacijom od 15,9 posto, što je pad sa 17,1 posto u maju.

Na tragu svojih kolega u drugim dijelovima svijeta, Evropska centralna banka podigla je kamatne stope prvi put u 11 godina za iznos veći od očekivanog, jer cilja na tvrdoglavo visoku inflaciju.

Taj potez, najavljen 21. jula , postavlja nova pitanja o tome da li će žurba za poskupljenjem kredita gurnuti velike ekonomije u recesiju po cijenu smanjenja cijena za ljude koji troše više na hranu, gorivo i sve između toga.

Očekuje se da će nakon toga uslijediti još jedno povećanje u septembru.

U julskom izvještaju, Njemačka je zabilježila rast inflacije na 8,5 posto, nakon malog pada prošlog mjeseca. Inflacija u Francuskoj sada iznosi 6,8 posto, a u Italiji 8,4 posto. Baltičke zemlje su i dalje posebno pogođene, a Estonija ima inflaciju od 22,7 posto, Litvanija 20,8 posto, a Latvija 21 posto.

 
Šta uzrokuje ove stope inflacije?

Evropa i veći dio svijeta već su bili pogođeni rastućim cijenama energije, koje doprinose inflaciji, prije ruske invazije na Ukrajinu krajem februara.

Konflikt je pogoršao energetsku krizu podstičući globalnu zabrinutost da bi mogao dovesti do prekida isporuke nafte ili prirodnog gasa iz Rusije.

Rusija je u posljednje vrijeme najveći snabdjevač EU naftom, prirodnim plinom i ugljem, na koju otpada oko četvrtine njene energije.

Zabrana EU na ugalj iz Rusije treba da stupi na snagu u augustu, a u toku su dobrovoljni napori da se ove godine smanji potražnja za ruskim prirodnim gasom za dvije trećine.

Cijene mnogih roba, uključujući hranu, također su rasle otkako su prije dvije godine prvi put uvedene mjere u vezi pandemije koronavirusa, opterećujući globalne lance snabdijevanja, ostavljajući usjeve da trunu i izazivajući paničnu kupovinu u supermarketima.

Rat u Ukrajini ponovo je dramatično pogoršao izglede, jer Rusija i Ukrajina čine skoro trećinu globalne pšenice i ječma i dvije trećine svjetskog izvoza suncokretovog ulja koje se koristi za kuhanje. Ukrajina je također četvrti najveći svjetski izvoznik kukuruza.

 

izvor:Klix/FOTO:Ilustracija