Priča o neradnicima u javnim preduzećima, ustanovama i institucijama u Republici Srpskoj je već zaboravljena. Sudeći po revizorskim izvještajima, sada smo otišli u drugu krajnost.

U Vladi su isplatili na desetine hiljada maraka pojedincima za posebne zasluge u radu, što znači da su nam ministarstva odjednom prepuna radničkih udarnika.

U revizorskom izvještaju Ministarstva finansija za 2022. navedeno je da je zaposlenima isplaćeno ukupno 75.462 KM kao nagrada za postignute posebne rezultate u radu. Osim toga, isplaćivana je mjesečna naknada uz platu u bruto iznosu od 496 KM jednom zaposlenom, što nije u skladu sa Zakonom o platama.

Isplate po ministarstvima
Istovremeno, u izvještaju o reviziji Ministarstva pravde Srpske za prošlu godinu navedeno je da je za nagrade za postignute posebne rezultate u radu sa pripadajućim porezima i doprinosima isplaćeno 13.001 KM. U Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS za te potrebe su isplatili ukupno 12.619 KM, a u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave 9.500 maraka, u Fondu zdravstvenog osiguranja RS čak 129.923 KM.

U Republičkom sekretarijatu za raseljena lica 1.200 KM, u Generalnom sekretarijatu Vlade 4.931 KM, dok je Služba predsjednika RS navela da je za „nagrade“ potrošila 4.270 maraka.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srpske je za „ostale nagrade“ (koje nisu jubilarne) isplatio 8.150 KM, Ministarstvo saobraćaja i veza je zaposlene nagradilo sa ukupno 3.300 KM, Narodna skupština okruglih 26.000 maraka…

– Jednokratne novčane naknade za posebne rezultate u radu isplaćene su u skladu sa članom 19. stav 1. tačka 4. Zakona o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske i članom 15. stav 1. tačka 7. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u organima uprave RS kojim je utvrđeno pravo zaposlenog na novčanu naknadu za posebne rezultate rada – u visini do jedne prosječne plate zaposlenog ostvarene u prethodnom mjesecu prije dodjeljivanja nagrade – odgovorili su nam iz Ministarstva finansija RS, ne navodeći detalje za koje smo ih pitali.

Kriterijumi
U Ministarstvu pravde RS takođe se pozivaju na Posebni kolektivni ugovor. Kako kažu, u toku 2022. na obrazložen i dokumentovan prijedlog rukovodilaca osnovnih organizacionih jedinica u Ministarstvu pravde (pomoćnika ministra i sekretara Ministarstva) dodijeljene su novčane naknade za posebne rezultate rada kako slijedi: za jednog višeg stručnog saradnika sa visokom stručnom spremom u visini jedne prosječne plate zaposlenog ostvarene u mjesecu prije dodjeljivanja nagrade; za jednog stručnog saradnika sa srednjom stručnom spremom (takođe u visini jedne plate) i za 10 stručnih saradnika sa srednjom stručnom spremom isplaćene su naknade u visini 50 odsto prosječne plate.

– Naknada za posebne rezultate rada isplaćena je na osnovu kriterijuma koji se odnose na ostvarene izuzetne rezultate u radu vodeći računa o stepenu ispunjenja utvrđenih radnih ciljeva, odnos prema poslu, obavljanje poslova van radnog vremena, kao i obavljanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta lica kome je naknada dodijeljena. Tačan iznos naknade, kao i imena zaposlenih kojima je naknada dodijeljena, nismo u mogućnosti dostaviti jer je članom Zakona o radu – odluka Ustavnog suda Republike Srpske, propisano da pojedinačne isplate plata, naknada i drugih primanja nisu javne – kažu u resoru pravde.

Još neke od institucija pitali smo za isplatu nagrada, ali odgovor nismo dobili.

“Ko još vjeruje Dodiku i Viškoviću?”
Kakvo je stvarno stanje u javnoj u pravi Srpske i koliko su u toj ocjeni relevantne dvije ekstreme – oni koji navodno ostvaruju izvanredne rezultate u radu i nekoliko desetina tzv. neradnika za koje premijer Radovan Višković tvrdi da su dobili otkaz jer su primali platu, a nisu dolazili na posao, čija imena nikada nisu objavljena?

Milanko Mihajilica, predsjednik Odbora NSRS za politički sistem, pravosuđe i upravu, odgovara kontrapitanjem: Ko još vjeruje Miloradu Dodiku i Radovanu Viškoviću i njihovim zamjerkama na rad javne uprave?!

– I ptice na grani znaju da se radi o stotinama ljudi u javnoj upravi. To nije pojedinačan slučaj, to je ogroman broj ljudi koji uz pomoć naroda primaju visoke plate. Radi se o ljudima iza kojih neko stoji iz vrha vlasti. S druge strane, Glavna služba za reviziju javnog sektora RS, koliko god bila pod političkim uticajem SNSD, nije mogla da ne primjeti brojna kršenja zakona, gdje se ljudi primaju bez konkursa, gdje se izdvajaju sredstva za razne izmišljene usluge. Dok god se ne uvede red u javnu upravu ne treba očekivati da će se to stanje promijeniti. A, neće se uvesti dok god je ova struktura ljudi na vlasti. Oni su taj problem proizveli, pa ne mogu ni da ga riješe – kategoričan je Mihajilica.

Smatra da bi, za početak, trebalo uspostaviti registar zaposlenih u javnoj upravi, ali da bude dostupan javnosti. Iz njega bi se, smatra Mihajilica, vidjela stručna sprema zaposlenih i niz drugih podataka koji interesuju javnost.

Javno objaviti imena nagrađenih
Predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić smatra da pojedini rukovodioci u organima uprave na ovaj način zloupotrebljavaju benefite za koje se izborio sindikat.

– To je da politički podobnim ljudima, kojima se oni zahvaljuju na taj način, dodjeljuju nagradu navodno za posebne rezultate rada. Prema nama dostupnim informacijama, uglavnom su to dobili ljudi koji nisu u sindikatu, konzumiraju određena prava, a njihov doprinos ne može da se mjeri u nekom posebnom obliku. Zaista bi bilo poželjno da svi ti rukovodioci javno objave ko su ti nagrađeni ljudi, koji su njihovi posebni rezultati, šta su doprinijeli i unaprijedili – kaže Marić za Srpskainfo.

Tvrdi da će u novom kolektivnom ugovoru insistirati da se obrazuju komisije za dodjelu takvih nagrada i da jedan član komisije obavezno bude ispred sindikata.

– Kako bismo mogli da vidimo kome se dodjeljuje novac koji treba da bude satisfakcija za dobro obavljen posao – objašnjava Marić.

BLAGOVČANIN: ZAISTA SMIJEŠNO
Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparensi internešenel BiH, smatra da je nagrađivanje ljudi u javnoj upravi zaista smiješno, jer je očigledno da je javna uprava svrha sama sebi, odnosno da služi u svrhu ostanka na vlasti vladajućih političkih partija. Blagovčanin podsjeća da Evropska komisija za javnu upravu u BiH kaže da je u početnoj fazi reforme, što znači da je smatra zastarjelom, neefikasnom.

– S druge strane, čitav niz ozbiljnih istraživanja govori o tome da je javna uprava plijen vladajućih političkih partija i da je one koriste za očuvanje vlastitih pozicija moći. Odnosno, da distribuišu poslove u javnom sektoru kako bi dobili podršku na izborima. Neophodno je da otpočne suštinska reforma javne uprave, da se krene od toga da li nam trebaju sve institucije koje imamo. Prvi prioritet je inventura, popis institucija, šta rade, koliko ljudi imaju. Imamo apsurdnu situaciju da se, zbog migracija i negativnog priraštaja, smanjuje broj ljudi koji žive u RS, a javna uprava nastavlja da raste, kao i broj institucija. Kuda to sve vodi – pita Blagovčanin.

 

izvor:SrpskaInfo/FOTO:  SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA