Prošle sedmice usvojen je državni budžet za 2022. godinu kojim se, između ostalog , predviđa i povećanje plate zvaničnicima. Iako je kompletna parlamentarna procedura usvajanja završena, ukoliko bude volje postoji i način da desetine hiljada KM ipak ne završe u džepovima bogatih političara.

S obzirom na to da se na novi državni budžet čekalo više od dvije godine, parlamentarci su bili vrlo oprezni kod njegove dorade i pravljenja izmjena. Svaka izmjena bi u našem sistemu donošenja zakona i dokumenata značila i usporavanje procesa.

Budžet je usvojen u Predstavničkom domu u oba čitanja bez amandmana, a zatim i u Domu naroda. Bilo kakva vrsta ulaganja amandmana i izmjena bi ovaj proces vratila skoro na sami početak što je političarima i bio najveći razlog da ovakav budžet ipak usvoje.

No, parlamentarci, bez obzira na usvojeni budžet, mogu donijeti odluku o smanjenju koeficijenta sebi čime bi automatski bilo poništeno i povećanje plate.

Kako ministri i parlamentarci mogu reagovati

U martu je Vijeće ministara donijelo odluku o povećanju osnovice svim državnim službenicima sa 476 na 535 KM. Usvajanjem budžeta je odluka o povećanju osnovice stupila na snagu. Samim tim je došlo i do povećanja plata u zavisnosti od koeficijenta koji određeni službenici imaju.

S obzirom na to da većina državnih službenika ima niži koeficijent do otprilike četiri, njima povećanje neće biti znatno veliko (konačna plata se dobije množenjem osnovice sa koeficijentom). Izabranim parlamentarcima i visokim zvaničnicima sa visokim koeficijentima višim od osam, povećanje pak hoće biti osjetno, jer će imati 500 KM više na računima.

Upravo zbog toga Vijeće ministara i sami parlamentarci bi trebali pronaći način da sebi smanje koeficijent, čime bi se anuliralo 500 KM više koje dobiju kroz budžetsko povećanje osnovice.

“Vijeće ministara treba ispred sebe da stavi Ustav i Zakon o platama i naknadama i Budžet, da prođe sve i nađe rješenje koje će percipirati poruke javnosti”, rekao je to predsjedavajući Doma naroda Nikola Špirić nakon usvojenog budžeta.

Zakon o kojem govori Špirić je Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH. On predviđa koeficijente za sve zaposlene u državnim institucijama.

Prema tom zakonu najveći koeficijent od 10 imaju članovi Predsjedništva, a odmah nakon njih su upravo parlamentarci s minimalno 8,4 koeficijentom. Smanjenjem koeficijenata za otprilike jedan bilo bi dovoljno da političari ne dobiju povišicu koju u ovom momentu sigurno ne zaslužuju. Do smanjenja koeficijenta pak mogu doći izmjenama Zakona o platama.

S obzirom na to da njima prema zakonu, plate ne smiju biti smanjene tokom mandata, to znači da je jedini period u kojem zakonski mogu izmijeniti koeficijent narednih 20 dana, do prve sljedeće plate.

Koliko je realno očekivati da političari sami sebi ukinu povećanje?

SDA je u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH prema kojem bi poslanicima i delegatima koeficijent bio smanjen sa 8,40 na 7,36.

S obzirom na to da su tražili da zakon ide po hitnoj proceduri, očekivati je da predsjedavajući Doma naroda BiH Nikola Špirić sazove sjednicu u što kraćem roku. On to nije uradio, a javnosti još uvijek ne želi objasniti ni zašto ne saziva sjednicu.

Koliko je realno očekivati da se dese potrebne izmjene, iako sama procedura jeste izvodiva, pitanje je za parlamentarce. Od njihove volje da održe sjednice i pozitivno glasaju zavisit će i da li će im plate biti smanjene.

 

izvor:klix/FOTO: Anadolu Agency