Kako je visoka korupcija postala sveprisutnija u BiH i koliko je teško dokaziva pred sudovima

19.04.2023. - Društvo

Optužbe za visoku korupciju, organizirani kriminal i zloupotrebe položaja postale su skoro pa svakodnevnica na teretu dužnosnika u Bosni i Hercegovini. Pred sudovima se vode postupci, proces dokazivanja krivice ili nevinosti je kompleksan, a nerijetko zahtjevaju i provođenje posebnih istražnih radnji.

Krivično odjeljenje Opštinskog suda u Tuzli, između ostalog bavi se i rješavanjem slučajeva iz oblasti korupcije i organiziranog kriminala. Prema dosadašnjem radu, vidljivo je da visoka korupcija ne zaobilazi ni Tuzlu, a među onima koji se bave provođenjem kaznene politike je i sudija Damir Arnautović.

“Pitanje korupcije je jedno od gorućih i najznačajnijih u državi. Sud radi po podnesenim optužnicama, koje prolaze prethodnu kontrolu i nakon njihovog potvrđivanja se ulazi u fazu suđenja. Naravno, tu bude optuženih osoba koje obnašaju visokopozicionirane uloge u politici, međutim, sud mora slijediti načelo pretpostavke nevinosti, provodeći postupak na način utvrđivanja da li je ta osoba počinila krivično djelo ili nije”, kaže Arnautović.

Iskustva iz prakse pokazuju da je riječ o vrlo složenim predmetima, a u okviru Krivičnog odjeljenja su poduzete interne mjere u cilju njihovg efikasnijeg rješavanja.

“Ti predmeti su vrlo složeni, svakom optuženom su zajamčena visoka prava u postupku, a sve u cilju kako niko nedužan ne bi bio osuđen. Shodno svemu tome, takva vrsta suđenja relativno dugo traje, u praksi se pojavljuje veliki broj svjedoka, kao i mnogo komplikovanih dokaza koji su prikupljeni posebnim istražnim radnjama. Također, branioci ukazuju na određene nedostatke, sa komplikovanim prigovorima, što svakako uzima vrijeme sudu u donošenju odluke”, pojašnjava Arnautović.

Suđenje u ovakvim predmetima se provodi temeljito, a presude su veoma obimne.

“Tu se mora obrazložiti svaki dokaz i detalj, kako bi presuda bila razumljiva i objektivna”, navodi Arnautović, istaknuvši da se nakon prvostepene presude po potrebi sve razmatra u žalbenom postupku, kada se donosi konačna odluka.

U javnosti se nerijetko dešava to da optužnice, ali i sudski procesi protiv visokopozicioniranih osoba u politici budu okarakterisani kao politički montirani, što navode i članovi odbrane.

“Kada je riječ o pravosuđu, uvjeren sam da sudije rade svoj posao objektivno te da ne podliježu bilo kakvom pritisku pa i onom koji možda dolazi od medija. Glavna uloga suda je da se donese objektivna i pravedna odluka, u skladu sa dokazima koji su izvedeni. Sudija ne može pretpostavljati ili se rukovoditi nekim drugim činjenicama, koje nisu bile u postupku. Odluka dolazi do provjere od drugostepenih sudova, a neki znatno ozbiljniji predmeti će sigurno biti okončani i pred Sudom za ljudska prava”, nastavlja Arnautović.

Inače, u Krivičnom odjeljenju Općinskog suda u Tuzli prošle godine se našlo 40 predmeta, a sudije su uspjele riješiti njih 12. Uglavnom je riječ o krivičnim djelima zloupotrebe položaja ili ovlaštenja, pronevjere u službi, protuzakonitog posredovanja, primanja dara i drugih oblika koristi te odavanja službene tajne.

“Kada su u pitanju predmeti korupcije, sud trenutno vodi njih 14, a završeni su krivični postupci koji su praćeni od medija u predmetima Envera Bijedića, Nermine Hadžigrahić i Nevresa Arnautovića. Ovdje je riječ o pravosnažno okončanim predmetima”, pojašnjava Arnautović.

S druge strane, prvostepene presude su donesene i u predmetima u kojima su optuženi nekadašnji direktor kantonalne inspekcije u Tuzli Besim Duraković i bivši ministar unutrašnjih poslova Sulejman Brkić. Pored korupcije i organiziranog kriminala, prioriteti u radu Krivičnog odjeljenja su i pritvorski predmeti te postupci za krivična djela nasilja u porodici.

 

izvor:Klix/FOTO:PIXABAY