Velike oči i rupa na želucu tjeraju nas da napravimo i više nego možemo da pojedemo. Evo nekoliko primjera kako pravilno sačuvati hranu od propadanja i koliko je dugo konzumirati.

Sarma, što je više podgrijevaš – to je bolja! Hladno pečenje se može jesti danima. Naresci se meze kad god poslije Nove godine otvoriš frižider. A suvi keks možemo da jedemo do Uskrsa.

Sigurno ste barem jednom u životu nakon praznika vodili ovakav razgovor sa svojim ukućanima. Jer, zna se, hrana se ne baca, gre'ota je. A i sve je to plaćeno, zar ne?

Slažemo se, bacanje hrane treba svesti na najmanju moguću mjeru. A ta borba počinje prvo u glavi pri planiranju količina koje su nam potrebne, a onda i nakon što smo hranu pripremili.

Ali, kako bi bili dobri domaćini kada praznična trpeza ne bi bila puna svega? Kakva je to žena koja za Novu godinu i Božić ne ispeče barem sedam vrsta kolača? Šalu na stranu. Neka ima, ali da ne propada.

 

Greške u zamrzavanju namirnica, skidanju buđi i zašto konzervans nije najbolja opcija?

Ali, da bismo sačuvali hranu, a onda i svoje zdravlje, treba da se držimo nekih pravila.

Kada je riječ o svježem mesu, prema preporukama stručnjaka, u normalnim uslovima, svježa svinjetina, govedina, jagnjetina i teletina može se u frižideru, na temperaturi 4-5°C očuvati do četiri dana, a mljeveno meso kao i pileće meso i riba jedan do dva dana.

 

Sarmu podgrijevajte samo jednom

Termički obrađenu hranu ne ostavljajte na sobnoj temperaturi duže od dva sata.

Dakle, nakon što je skuvana, sarma se u frižideru, na 4°C može se čuvati još dva dana. Prije stavljanja u hladnjak je što brže ohladite, u roku od dva sata. Ne čuvajte je napolju, na otvorenom, posebno ne ovih dana kada dnevna temperatura ide i preko 10°C. Kada je podgrijevate, neka proključa. Podgrijte samo onoliko koliko ćete pojesti. Takođe, možete je zamrznuti i upotrebiti tokom dva meseca.

Pečenje (prasetina, jagnjetina i drugo) može stajati u frižideru takođe dva dana kao i dinstano te pohovano meso. Pečeno možete jesti hladno, pomiješano sa salatom (ali je nakon toga više nemojte čuvati) ili ga ponovo prepecite na tiganju ili u pećnici. Takođe ga možete zamrznuti, ali prije toga uklonite kosti. Hladni, suhomesnati naresci se mogu jesti i do nedelju dana. Ako ste ih servirali na tanjiru zajedno sa kuvanim jajima, raznim kratkotrajnim salamama, sirevima i kiselim krastavčićima, maslinama i slično, odvojite ih pa spremite u posebnu posudu.

Supa, ako nije ukuvana tjesteninom, može se držati u frižideru dva dana nakon kuvanja. Takođe, može se i zamrznuti pa upotrijebiti u roku od dva mjeseca.

Dakle, stručnjaci podsjećaju da je kod podgrijevanja važno da hrana postigne visoku temperaturu u svim dijelovima. Ukoliko je samo topla, nije sigurno da je ispravna za jelo.

 

Salate i kolači

Salatu koja sadrži jaja, majonez, pavlaku (francuska, ruska i slične salate) treba pojesti u roku do tri dana, jer sadrži vrlo pokvarljive sastojke. Čuvajte je u hladnjaku.

Suvi, pečeni kolači koji ne sadrže jaja, mlijeko, pavlaku i slično, mogu se zaista jesti još nedeljama, ako su odloženi na hladnom. Ako ih imate previše, pohranite ih u hermetički zatvorenoj kutiji i zamrznite. Dobro će doći u trenucima kada vam se jede nešto slatko. Kolači i torte koji sadrže jaja, mlijeko i druge pokvarljive namirnice, držite u frižideru i pojedite u roku do tri dana. Prije toga ih umotajte u foliju i spremite u posudu sa poklopcem kako ne bi poprimili miris, recimo, sarme.

Moramo li reći da ove praznične delikatese možete “sačuvati” i tako što ćete njima razveseliti neku stariju osobu koja nema snage i volje da je pravi samo za sebe, ili nekoga ko to finansijski ne može sebi da priušti. Ali, napravite to odmah, dok je još svJeža i ukusna.

 

izvor:Agroklub/FOTO:Depositphotos/Tihon6