Pismenost i kultura izražavanja odraz su cjelokupnog stanja u društvu. Može li se i na koji način zaštiti jezička kultura jednog naroda, pitanje je koje se sve češće nameće u eri digitalnih komunikacija. Mada su škole vaspitno-obrazovne ustanove, interenet je dijelom preuzeo ulogu obrazovanja mladih, na kojem su preplavljeni različitim informacijama, što je dovelo do krize kulture izražavanja.

Hajp, krindž, prenk, spin, samo su neke od riječi koje su odraz trenutne jezičke mode. Tehnologije su simbol modernog doba, međutim one ne bi trebalo da upravljaju nama, nego su tu kako bi nam služile na korist, te da njima olakšavamo način života. 

Profesor srpskog jezika i književnosti u Poljoprivredno-medicinskoj školi u Bijeljini i Srednjoj stručnoj školi u Janji Stojanka Đokić upozorava da internet, društvene mreže i svakodnevna upotreba „tuđica“, prevashodno iz engleskog, između ostalog, ugrožavaju naš jezik.  

“Sve siromašniji rječnik, upotreba poštapalica i skraćenica, doveli su do skrnavljenja riječi. A jedan od uzroka su pretjerana upotreba mobilnih telefona i drugih tehnologija bez kojih je naša svakodnevnica nezamisliva. Problem predstavlja i korištenje brojnih skraćenica kao što su ,,nznm“ i drugih. Građenje jezičke kulture kod mladih, uz odsustvo opšte kulture izražavanja u društvu i digitalnom svijetu, predstavlja veliki izazov za obrazovni sistem”, izjavila je profesorica Đokić za portal InfoBijeljina.

Uočeno je da veliki broj ljudi prilikom komentarisanja objava na društvenim mrežama ne zna kad se piše veliko, a kad malo slovo, znakove interpunkcije ili ne stavljaju ili stavljaju na pogrešna mjesta.  

“Nažalost, gramatika, padeži, glasovne promjene, mnogima su „španska sela“. Internet, brzina kojom živimo, napredne tehnologije, ne smiju biti izgovor i opravdanje za to. Jezik, pismo, običaji i tradicija su održali srpski narod kroz vijekove i moramo ih čuvati”, kaže studentkinja srpskog jezika i književnosti Nevenka Marković. 

Ohrabruje da, uprkos svim izazovima, knjiga i lijepa pisana riječ i dalje imaju svoje mjesto. Dokaz je da se iz godine u godinu povećava broj čitalaca u Narodnoj biblioteci „Filip Višnjić“. Ova ustanova ima oko 120.000 bibliotečkih jedinica i u prosjeku 10.000 članova godišnje, od najmlađeg predškolskog uzrasta do penzionera.

Izvor: Info Bijeljina