Gutereš u autorskom tekstu povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena,  ocijenio da širom svijeta ostvareni napredak u pogledu prava žena polako nestaje pred našim očima, a najnovije prognoze procjenjuju da će, ako se nastavi ovim tempom, biti potrebno još 300 godina da se postigne puna rodna ravnopravnost.

-Moramo preokrenuti ove užasne trendove i zauzeti se za živote i prava žena i djevojčica, svuda. Ovo predstavlja jedan od mojih glavnih prioriteta i okosnicu rada Ujedinjenih nacija širom svijeta. Od Južnog Sudana do Mijanmara, podržavamo žene i djevojčice u krizi osiguravajući da se u mirovnim procesima čuje i njihov glas – naveo je Gutereš.

On je ocijenio i da današnje krize koje se nadovezuju jedna na drugu, od rata u Ukrajini do vanredne klimatske situacije, prvo i najteže pogađaju žene i djevojčice.

-U svjetlu globalnih izazova po demokratiju, u pitanje se dovode i uskraćuju prava žena nad njihovim tijelima i prava na samostalno odlučivanje o sopstvenim životima – napisao je Gutereš, saopštila je Kancelarija UN u Beogradu.

On je naveo da dva statistička podatka vrlo ilustrativno opisuju neuspijeh.

-Svakih deset minuta jednu ženu ili djevojčicu usmrti član porodice ili intimni partner. Svaka dva minuta jedna žena premine tokom trudnoće ili porođaja. Većina takvih smrtnih slučajeva može se u potpunosti spriječiti – istakao je Gutereš.

Ove godine, kako je dodao, Međunarodni dan žena usredsređen je na zatvaranje rodnog jaza u nauci, tehnologiji i inovacijama.

Globalno gledano, pristup i korišćenje interneta je za 21 odsto vjerovatniji među muškarcima nego među ženama, a u zemljama sa niskim dohotkom ta razlika je i preko 50 odsto, navodi se u tekstu.

Naglasio je da su čak i najbogatije zemlje na gubitku zbog rodno-zasnovanih stereotipa i istorijske pristranosti. Na primer, u tehnološkoj industriji, muškarci su dvostruko brojniji od žena, a u polju vještačke inteligencije, taj odnos je pet prema jedan.

-Diskriminacija žena u nauci i tehnologiji posledica je viševjekovnog patrijarhata, diskriminacije i pogubnih stereotipa – ocijenio je Gutereš i dodao da žene čine svega tri odsto dobitnika Nobelove nagrade u naučnim kategorijama od 1901. godine do danas, a žene na internetu – uključujući naučnice i novinarke – često su na meti seksističkog govora mržnje i zlostavljanja čija je namjera da ih ućutkaju i posrame.

-Potrebna nam je akcija na više frontova kako bismo osigurali da žene i djevojčice mogu da daju svoj puni doprinos globalnom znanju kroz nauku i tehnologiju. Moramo srušiti barijere – od diskriminatornih podataka do stereotipa koji djevojčice odvraćaju od izučavanja prirodnih nauka u ranom uzrastu – poručio je Gutereš.

Dodao je da donosioci odluka svih vrsta moraju pospiješiti učešće i liderstvo žena u nauci i tehnologiji.

-Trebalo bi da budu kreativni, prošire mogućnosti za zapošljavanje i da se ono temelji na vještinama. I moraju biti istrajni u takvoj nameri. Rodna ravnopravnost se neće desiti sama od sebe, ona mora postati prioritet na kome će se posvećeno raditi. Ovaj pristup daje rezultate u Ujedinjenim nacijama, gdje imamo sopstvenu strategiju rodnog pariteta među zaposlenima -naglasio je on.

Smatra i da je potrebna akcija kako bi se stvorilo bezbjedno digitalno okruženje za žene i kako bi se pozvali na odgovornost počinioce digitalnog nasilja, kao i digitalne platforme koje im to omogućavaju.

On navodi da Ujedinjene nacije sarađuju s vladama, civilnim društvom, privatnim sektorom i drugim akterima na Kodeksu ponašanja čiji je cilj smanjenje štete i povećanje odgovornosti na digitalnim platformama, istovremeno braneći slobodu izražavanja.

-Ženska prava nisu luksuz koji može da čeka dok ne riješimo klimatsku krizu, okončamo siromaštvo i stvorimo bolji svijet – istkao je Gutereš.

Takođe, ulaganje u žene i devojčice predstavlja najsigurniji način da se uzdignu svi ljudi, zajednice i zemlje, te da se ostvare ciljevi Agende za održivi razvoj do 2030. godine.

-Udružimo snage za inkluzivniji, pravedniji i prosperitetniji svijet za žene i djevojčice, muškarce i dječake, svuda – poručio je Gutereš.