Predstavnici Odjeljenja za prostorno uređenje, Odjeljenja za stambeno – komunalne poslove i zaštitu životne sredine, Direkcije za izgradnju i razvoj grada, tim pravnika Gradske uprave, na čelu sa gradonačelnikom Ljubišom Petrovićem, organizovali su sinoć u Sokolskom domu javnu debatu o Zakonu o uređenju prostora i građenju, te o najavljenim izmjenama pomenutog zakona, sa bijeljinskim privrednicima i investitorima u oblasti građevinarstva.

Sumirajući tok javne rasprave, Borjan Maksimović, vršilac dužnosti načelnika u Odjeljenju za prostorno uređenje izjavio je da je izuzetno važno sačuvati Ustavom zagarantovane nadležnosti lokalne samouprave, odnosno grada Bijeljina.

„U ovom slučaju, konkretno, riječ je o izdavanju lokacijskih uslova, građevinskih i upotrebnih dozvola za objekte čija je površina veća od 2.500m2 bruto građevinske površine. Istovremeno, moramo sačuvati autonomiju jedinica lokalne samouprave u oblasti planiranja i izrade prostorno – planskih dokumenata, prije svega, sprovedbenih dokumenata prostornog uređenja, jer je apsurdno da ministar, odnosno nadležno ministarstvo daje saglasnost na sprovedbene dokumente prostornog uređenja. Sprovedbeni dokumeni su u isključivoj nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Obrazloženje koje je dato uz prijedlog izmjene i dopune Zakona o uređenju prosora i građenju je paušalno napisano, cijeneći i to da u posljednje vrijeme imamo veliki broj inicijativa pred Ustavnim sudom Republike Srpske za ocjenu zakonitosti i ustavnosti određenih regulacionih planova“, izjavio je Maksimović, navodeći da je prijedlog novog zakona neutemeljen, jer je predloženim Zakonom predviđeno i definisano da na kraju samog postupka izrade prostorno – planskog dokumenta resorni ministar daje saglasnost.

Ukoliko je negdje u toku samog postupka došlo do greške prilikom izrade prostorno – planskog dokumenta, kasno je u tom trenutku reagovati, jer ne postoji zakonska mogućnost da se vrati taj postupak u neko pređašnje stanje.

Predloženi zakon neustavan i pravno neodrživ

“Što se tiče prijedloga izmjene Zakona o uređenju prosora i građenju, moram da kažem da je on protivustavan, nesvrsishodan i da je, u krajnju ruku, pravno neodrživ. Ukoliko bi došlo do usvajanja predložene izmjene i dopune Zakona o uređenju prostora i građenju, mi ćemo se boriti pred nadležnim institucijama, odnosno pred Ustavnim sudom Republike Srpske osporićemo ovako predložen zakon. Što se tiče obrazloženja za objekte površine veće od 2.500m2, da je riječ o složenim objektima, to je, takođe, neutemeljeno, jer Zakon primjenjujemo od 2013. godine, znači, već punih dvanaest godina. Mi već znamo kakvi to mogu biti složeni objekti, a to su željezničke pruge, dalekovodi, 110 kilovoltni, mogu to biti određeni plovni kanali, aerodromi, tuneli. To, sasvim sigurno, ne mogu biti objekti površine veće od 2.500m2, jer, tobože, imaju složen konstruktivni sistem. Takav konstruktivni sistem već je primjenjivan punih dvanaest godina unazad i odlično funkcioniše izdavanje građevinskih i upotrebnih dozvola, kao i lokacijskih uslova. Smatramo da ne postoji adekvatno obrazloženje vezano za izmjenu člana 60, stav 2, kojim bi Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju preuzelo ovu nadležnost.

U pitanju konfrontacija i disbalans propisa

Takođe, ovdje moram napomenuti i to da se radi o jednoj konfrontaciji i disbalansu propisa, jer bi predložena izmjena i dopuna Zakona bila u suprotnosti sa Ustavom Republike Srpske, ali i sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, te sa Zakonom o sudovima i sa brojnim drugim zakonskim normama i propisima koji regulišu ovu oblast. Iz tog razloga mi, zajedno sa privrednicima koji egzistiraju na teritoriji našeg grada, moramo da zauzmemo jedinstven stav i da pošaljemo čvrstu poruku resornom ministarstvu da navedena izmjena i dopuna Zakona neće proći, pogotovo neće proći po hitnom postupku, jer smatramo da, kao drugi grad po veličini u Republici Srpskoj, zaslužujemo pravo na fer i korektnu pravnu borbu. Slažemo se s tim da treba mijenjati zakone koji su doneseni prije više od deset godina, ali, isto tako, moramo poštovati i ono što je Ustavom zagarantovano i ono što je Zakonom i drugim podzakonskim aktima doneseno i usvojeno“, izjavio je Borjan Maksimović.

Bijeljina.com