Zaposlenje za 13.732 građana Srpske nemoguća je misija već devet godina i duže, a neslavni rekorder je daktilografkinja koja u sedmoj deceniji pokušava da se domogne posla u struci.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, na kraju oktobra ove godine bez posla je bilo ukupno 66.259 muškaraca i žena, a među nezaposlenima koji do posla ne uspijevaju doći duže od devet godina najviše je kvalifikovanih radnika, njih 4.990. U pomenutoj kategoriji drugo mjesto zauzimaju oni sa diplomom srednje stručne spreme, a do zaposlenja unazad deset godina nije uspjelo doći ni 3.678 nekvalifikovanih radnika.

Iz statističkog biltena Zavoda vidljivo je da je radnička knjižica decenijski san i za 438 nezaposlenih sa fakultetskom diplomom.

– Na zaposlenje najduže čeka žena starija od 60 godina koja je po zanimanju daktilograf II stepena. Ona je na našoj evidenciji duže od deceniju jer već niz godina od strane poslodavca nema iskazanih potreba za zapošljavanjem tog obrazovnog profila, a do sada nije iskazala spremnost za rad u drugom zanimanju. Osim nje, rekorder je i jedan radnik bez zanimanja – istakli su u Zavodu i dodali da podatke o broju nezaposlenih selektuju po godinama provedenim na evidenciji i to jedne do tri godine, zatim od tri do pet godina, od pet do devet te devet i više godina.

U Zavodu ističu da prosječna dužina čekanja na evidenciji nezaposlenih zavisi, prije svega, od stepena stručne spreme, zanimanja, dodatnih znanja i vještina koje posjeduju, pokretljivosti van mjesta prebivališta, iskazanih potreba za zanimanjem, ali i broja nezaposlenih određenog obrazovnog profila. Navode da je od posebnog značaja i koliko su nezaposleni aktivni u traženju posla.

– U okviru trećeg stepena na zaposlenje najduže čekaju metalci, trgovci i tekstilci, a sa četvrtim stepenom maturanti gimnazije, finansijski radnici i ekonomisti, mehaničari i mašinisti. U okviru navedenih zanimanja najviše je prijavljenih – kazali su u Zavodu i dodali da nezaposleni imaju obavezu da aktivno traže posao.

Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić statistiku Zavoda i trenutne potrebe tržišta rada ocjenjuje kao apsurdne budući da su podaci  potpuno kontradiktorni.

– S jedne strane, poslodavci vape za radnom snagom gotovo svih obrazovnih profila, a s druge imamo više od 66.000 nezaposlenih, bar na papiru. S obzirom na tu apsurdnu situaciju, radili smo analizu i došli do zaključka da je među nezaposlenim više od 30 odsto onih u šestoj i sedmoj deceniji života, dobar dio radi na crno, a mnogi neće da rade poslove koji im se nude, već čekaju zaposlenje u struci – kazuje Ćorić za “Glas Srpske”.

Dodaje da poslodavci na nezaposlene koji posao čekaju duže od decenije gledaju s dozom opreza i nastoje ih zaobići jer im vrijeme provedeno na birou sugeriše da je riječ o ljudima koji nisu voljni da rade.

–  U sadašnjim uslovima potražnje, ako neko čeka posao toliko dugo, jasno je da neće ili ne može da radi. Takođe, za poslodavce je otežavajuća okolnost i to što je mnogo nezaposlenih starijih od 50 godina jer se takvi radnici teže prilagođavaju novim tehnologijama, sporije usvajaju vještine, nisu dovoljno produktivni. Ipak, kad neko hoće da radi i stručan je, do posla bez mnogo muke dođe i sa 60 godina – rekao je Ćorić i naveo da među onima koji čekaju posao ima i manji broj radnika propalih preduzeća koji su na evidenciji biroa samo da bi ostvarili uslove za penzionisanje.

Edukacija

Pero Ćorić kaže da je Privredna komora RS formirala centar za obrazovanje odraslih s ciljem dodatne edukacije nezaposlenih kako bi njihova znanja i vještine prilagodili potrebama tržišta rada.

– Zbog neusaglašenosti obrazovne politike i potreba tržišta rada imamo dosta nezaposlenog kadra čija zanimanja nisu interesantna domaćoj privredi, naročito prerađivačkoj industriji. Ovim potezom nastojimo problem bar djelimično  riješiti – kazuje Ćorić.

 

izvor:Glas Srpske/FOTO:Glas Srpske