Aktivistkinje Fondacije „Lara“, povodom Drugog decembra – Međunarodnog dana borbe za ukidanje ropstva, organizovale su danas uličnu akciju pod nazivom „Zaustavimo trgovinu ljudima“.

Dragana Petrić, projektni koordinator u Fondaciji „Lara“, podsjetila je na Konvenciju Ujedinjenih nacija koja definiše borbu protiv trgovine ljudima i protiv eksploatacije u svrhu organizovanja prostitucije drugih osoba.

„Konvencija UN usvojena je davne 1949. godine, međutim, mi i danas svjedočimo ropstvu, ne u njegovom izvornom i istorijskom obliku, već nekim modernim oblicima ropstva, kao što su iskorištavanje i trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije, prosjačenja, seksualne eksploatacije, prodaje djece u maloljetničke brakove, uvlačenja djece u vojne sukobe, tako da se sa tim problemima suočavamo svakodnevno, čak i u našoj najbližoj okolini. Zbog toga je Fondacija „Lara“ organizovala ovu akciju, kako bismo podsjetili javnost na prisutnost ovog problema. Želimo da se građani osvijeste, da se informišu o tom problemu, kako bi i oni mogli da se adekvatno zaštite ili da zatraže pomoć i zaštitu, ukoliko se nađu u opasnosti koja se dovodi u vezu sa trgovinom ljudima“.

Djeca su često žrtve iskorištene za prosjačenje na ulici

Petrićka kaže da za Bijeljinu nema konkretne statističke podatke, ali se na ovaj problem reflektuju podaci koji postoje na nivou BiH.

„Što se tiče BiH, tokom 2024. godine identifikovano je 37 osoba koje su bile potencijalne žrtve trgovine ljudima. Najviše je među njima bilo maloljetnika koji su iskorištavani u svrhu prosjačenja. U Bijeljini je slična situacija i imamo puno djece koja su na ulici i koja prose. Veliki broj građana ne prepoznaje da su djeca tu protiv svoje volje, da su djeca bez nadzora i bez zaštite, izloženi ekstremnim vremenskim uslovima. Taj novac, koji im pružimo, ne ide njima, već ide u ruke njihovih eksploatatora. Čak ih iskorištavaju i njihovi bliski srodnici. Kada se takva djeca privremeno izmjeste iz tih porodica, ne postoji adekvatan sistem reintegracije i djeca se najčešće vraćaju u sredine gdje su bila eksploatisana. Tako se ovaj proces samo nastavlja. Od 2024. godine povećava se i broj muškaraca koji su identifikovani kao potencijalne žrtve trgovine ljudima. Povećava se broj stranih državljana u svrhu radne eksploatacije. U Bijeljini imamo sve više radnika koji dolaze iz Nepala, Indije, Bangladeša. Do sada nije bilo primjera zloupotrebe njihovih radničkih prava. Ipak, naša je obaveza i dužnost da i njih zaštitimo, ukoliko njihova prava budu ugrožena“.

Trgovina ljudima jedan od najozbiljnijih oblika organizovanog kriminala

Što se tiče zakonodavstva, kao i u svim drugim sferama, u Republici Srpskoj imamo dobro zakonodavstvo koje reguliše trgovinu ljudima, a  koja predstavlja jedan od najozbiljnijih oblika organizovanog kriminala.

„U praksi je situacija malo drugačija. Mi svake godine imamo sve veći broj identifikovanih žrtava trgovine ljudima, ali je vrlo malo podignutih optužnica i procesuiranih djela. U ovoj godini bili smo svjedoci slučaja u Brčkom, kada je početkom februara u jednoj kući u tom gradu zatečeno trideset i jedno dijete, uzrasta od jedne do dvanaest godina. Podignut je niz optužnica, ali se nijedna optužnica nije odnosila na trgovinu ljudima. Ti slučajevi su evidentirani kao zanemarivanje i zlostavljanje djeteta, bludne radnje nad djetetom mlađim od petnaest godina, iskorištavanje djeteta radi pornografije. Nedavno smo imali slučaj u Tuzli, gdje su dvije djevojčice, štićenice doma za nezbrinutu djecu, takođe, bile žrtve seksualne eksploatacije od strane odraslih osoba, među kojima su, nažalost, bili i policajci. I to ukazuje na slabost sistema i na propuste gdje se dešava da one najranjivije kategorije stanovništva, koje treba da budu najviše zaštićene, postanu predmet eksloatacije i iskorištavanja“, ističe Dragana Petrić.

Bijeljina.com