Mali broj Srba zna istinu o porijeklu ovog plemena koje živi u našoj zemlji.

Jedno od neizostavnih jela na trpezi kod svih Srba je šopska salata i mada svi uživaju u ovom spoju krastavca, paradajza, paprike i sira, malo ko zna ko su Šopi po kojima je ova salata dobila ime.

Na teritoriji Srbije, prema popisu iz 2011. godine, živi 142 stanovnika koji se izjašanjavaju kao Šopi prema nacionalnoj pripadnosti, a jedno od najčešćih šopskih prezimena je Arizenović.
Ipak, za većinu Srba ovaj narod i njegovo porijeklo je nepoznat.

Šopi su pleme unutar srpskog naroda, koji su živjeli na teritoriji Bugarske i koji su bili pravoslavci.

Šopi su, i mada su bili u bliskom krugu Bugara, sličniji Srbima nego svojim prvim komšijama, a 1836. godine tražili su priključenje Srbiji.
Oni se nikada nisu odrekli svojih običaja, koji su, uprkos jeziku koji je sličniji bugarskom, bliski srpskim.

Oni su živjeli u porodičnim zadrugama, prenosili svoju vjeru i tradiciju sa koljena na koljeno i očuvavali svoje mitove i relgije. I odijelom su više nalik Srbima nego Bugarima, a SPC priznaje preko 30 šopskih sveštenika.

Kao i Srbi i Šopi proslavljaju krsnu slavu, a njihova slava, koja se veoma pošuje, ima namjenu i da pomiri zavađenu porodicu i prijatelje.
Šopi su jedan stari narod, a zanimljiv je i mit o nastanku Šopa.

Prema vjerovanju Bog je prvi dan kada je stvarao zemlju napravio jednog Šopa, drugog dana je napravio drugog, trećeg dana i tako do šestog.  Sedmi dan je odmarao, a nakon toga je prema Šopima koje je napravio pripremio kalup po kome je stvorio ostale ljude na svijetu.
Pored ove legende postoji vjerovanje, da kad Bog zaželi da vidi kako žive ljudi na Zemlji, siđe na Balkan (Staru planinu) do vrha Vidlič iznad Zabrđa kod Caribroda

izvor:Aloonline/FOTO:Aloonline