Zbog masovnog odlaska ljudi iz Srpske i BiH, oči mnogih ovdašnjih poslodavaca uprte su u stranu radnu snagu bez koje, kako upozoravaju, u skorijoj budućnosti teško da će moći opstati.

Ovakav scenario ne treba da čudi kad se u obzir uzme činjenica da je BiH za nepunu deceniju napustilo više od 280.000 njenih građana, među kojima je najviše radno sposobnog stanovništva.

Trenutno, prema računicama poslodavaca, BiH nedostaje gotovo 30.000 radnika različitih profila, dok nema branše u kojoj ne fali radne snage.

A deficitarna zanimanja u 2023. su: trgovac, konobar, šivač, bravar, zavarivač, operater u kol centru, kuvar, vozač kamiona, zidar, CNC operater, stolar, tesar, krojač, armirač, elektrotehničar i mašinski tehničar. Iskazana je i značajna potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove.

Samo u Srpskoj, u ugostiteljstvu i turizmu fali oko 3.000 radnika.

Domaći poslodavci su izračunali da će u narednih pet godina biti neophodan uvoz u BiH čak 150.000 stranaca, ako želimo da sačuvamo preduzeća, ali i javne fondove.

– Već trpimo značajne problem zbog nedostatka radne snage, neki poslodavci su morali da smanje obim posla. Balansiramo kako znamo i umijemo, ali je činjenica da će mnogi morati da uvoze radnike ili da uzimaju podizvođače. Uvoz strane radne snage će doprinijeti da se situacija na domaćem tržištu rada djelimično popravi – rekli su za Srpskainfo u Uniji udruženja poslodavaca Srpske.

Ono što brine domaće privrednike jeste činjenica da je mala kvota radnih dozvola koje se izdaju za zaposlenje stranaca u BiH, pa traže da ona bude povećana jer bez toga, upozoravaju, teško da će moći održati ili proširiti postojeće poslove.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, lani je strancima u BiH izdato 3.780 radnih dozvola, što je za 1.000 ili 36 odsto više nego godinu ranije.

– Primjetno je da je došlo do povećanja broja izdatih radnih dozvola u sektoru građevinarstva. Osim građevine, najviše radnih dozvola izdato je u sektoru trgovine, prerađivačke industrije, djelatnosti vađenja rude i kamena. Takođe, sada imamo povećanje broja radnika iz Nepala i Bangladeša – kažu za Srpskainfo u ovoj agenciji.

Na području bijeljinske filijale Zavoda za zapošljavanje RS od početka godine izdate su 54 radne dozvole strancima, što je više nego ranijih godina, a najviše ih je iz Srbije, Turske, Indije i Gane. Uglavnom je riječ o građevinskim radnicima, ali ima i ljekara specijalista, profesora na privatnim univerzitetima, sportista, kopača u rudnicima.

Iz domaćih agencija koje posreduju pri zapošljavanju ističu da je otvaranjem tržišta rada zemalja EU, direktno ili posredno, došlo do velikog odliva radne snage iz BiH. Upozoravaju da su razmjere odliva takve da je teško pronaći kandidate za mnoga upražnjena radna mjesta.

– A kako nemamo masovniji povratak naših građana, mnogi poslodavci rješenje za popunu upražnjenih radnih mjesta vide u uvozu radnika iz inostranstva. Prilivom stranih radnika stvaramo pretpostavku za otvaranje novih radnih mjesta, a posljedično povećavamo budžetske prihode, potrošnju, jer dio zarađenog novca strani radnici moraju ostaviti ovdje. Regulisanim prilivom možemo popuniti nedostajuća znanja, učiniti naše tržište rada konkurentnijim, odnosno atraktivnijim za investitore – kaže za Srpskainfo direktor agencije „Spektar“ Miroslav Vukajlović.

Dodaje da ćemo brzo saznati koliko smo dobro uredili zakonodavstvo u vezi sa zapošljavanjem strane radne snage.

– To će doći do izražaja čim se pojave prvi problemi, a oni su neizbježni prilikom, na primjer, povreda radnika, zahtjeva za spajanjem porodica, porasta kriminaliteta zbog nedovoljnih primanja, zahtjeva za većom integracijom u društvo… – ističe Vukajlović.

I demografi upozoravaju da se migracije ne mogu spriječiti, te da je činjenica da se već suočavamo s nedostatkom odnosno uvozom radne snage.

– Radna snaga nam dolazi iz mnogih zemalja, Indije, Pakistana, Bangladeša, Šri Lanke. Radnici iz navedenih zemalja koji dolaze na ove prostore nisu, kako to neki kažu, puka sirotinja, kao oni iz podsaharske Afrike, koji samo žele da izađu iz tih zemalja i dokopaju se dijela Evrope. Ako želimo da vratimo jedan broj naših ljudi, jedina šansa da premostimo taj period jeste da uvozimo radnu snagu, ako već imamo namjeru da dođe do oporavka demografske strukture – ističe za Srpskainfo profesor demografije Stevo Pašalić.

Najviše ljudi koji su otišli iz BiH novi život započelo je u Njemačkoj, koja traži sve više radnika sa prostora zapadnog Balkana.

– Oni bi uskoro mogli da dobiju povlašćeni pristup njemačkom tržištu rada kroz dupliranje godišnje kvote na 50.000 radnika i uvođenje ”karte šansi”, kao jedne vrste zelenog kartona. Uz sve te olakšice nerealno je očekivati da ljudi ovdje ostanu – kaže profesor Pašalić.

Radnici iz BiH ubuduće bi mogli lakše i do zaposlenja u Sloveniji. Naime, sporazum o zaposlenju u ovoj državi, koji je trenutno na snazi, primjenjuje se na radnike koji su najmanje 30 dana na evidenciji nezaposlenih u BiH, a u izmjenama je ova vremenska odrednica izbrisana. Takođe, u izmjenama je navedeno i da se ugovor o zaposlenju zaključuje i na jednom od službenih jezika u BiH, što sada nije slučaj.

Pored toga, trenutno je na snazi i odredba da radnik iz BiH mora biti zaposlen kod poslodavca koji je podnio zahtjev za izdavanje radne dozvole godinu dana. U izmjenama sporazuma navedeno je da može promijeniti poslodavca u prvoj godini zaposlenja.

Prema podacima ARZ, za 11 mjeseci lane iz BiH je u Njemačku i Sloveniju otišlo više od 17.700 naših radnika.

 

izvor:SrpskaInfo/FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA