Dok smo jeli proju, bilo nas je puno više

28.04.2023. - Društvo

Na ovogodišnjem sajmu turizma u Bijeljini neizostavan učesnik i izlagač je  Anđelko Delić, vodeničar iz Priboja kod Lopara, čovjek “živa enciklopedija”, bar kada je narodna mudrost i narodna tradicija u pitanju. Anđelka možete sve i svašta pitati, uvijek će naći lijepu riječ za vas, ponuditi mudar i pametan savjet.

Na našu konstataciju, da je nekada puno više čeljadi bilo u svakoj kući, a pričali su nam da u većini kućanije bilo drvenih podova, pogotovo ne  parketa i laminata, da se jelo služilo na drvenoj siniji i da je u prostorijama najčešće bio zemljani pod.

Bila su nekada u kućama ognjišta, verige i kotlić, živjelo se u oskudici i siromašno, ali, nekako ponosno, gordo i stoički podnosili su se udarci životne sudbine. U tim i takvim kućama bilo je puno rumene dječice, orila se kuća i dvorište od dječije graje i smijeha.

Najzdraviji je integralni hljeb

“ U bijelom hljebu nema puno sreće. Najzdraviji je integralni hljeb, pogača i proja. Bogati su hranljivim materijama. Više nas je nekada bilo u siromaštvu, nego u bogatstvu. Ljudi su se nekako lako odrekli onoga što je bilo u to vrijeme prihvatljivo i dobro. Brzo smo zaboravili blagodati života koji smo nekada imali. Brzo smo prihvatali sve te novotarije, lijepo upakovane, s novim ukusima i mirisima.

Treba znati da su proja od kukuruznog domaćeg žita i brašna, te pogača i hljeb od integralnog pšeničnog brašna, kudikamo zdraviji, slasniji i ukusniji. Ima, naravno, danas čovjek mogućnost da nabavi i ražev hljeb, hljeb od heljde. Svi ti proizvodi su bogomdana blagodat.

Bez dobre i kvalitetne trpeze nema ni života

Ljudi su postepeno počeli da se vraćaju toj tradicionalnoj ishrani. Kao vodeničar, meljem te žitarice i znam u čemu je njihova vrijednost. Domaćice, koje dobro poznaju domaću kuhinju, nastoje da češće stave na trpezu  domaći hljeb i proju. Svjesne su kvaliteta takvog hljeba. Bez dobre, kvalitetne trpeze, nema ni života. Domaći hljeb, uštipke, proju i projarice, pogače i somune, ne treba zaboravljati. Ljudi treba da se vraćaju tradiciji, a često je to tradicionalno i jeftinije i prihvatljivije za kućne budžete”, kaže Anđelko Delić, majevički vodeničar.

Bijeljina.com