Porast nivoa mora, pogoršan klimatskim promjenama, ugrožava egzistenciju budućih generacija i sve više doprinosi sukobima i nestabilnosti širom svijeta, upozorio je protekle sedmice Antonio Guteres, generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN).

 

– Porast nivoa mora je tonuća budućnost. Povećanje nivoa mora nije samo jedna prijetnja. To je množitelj prijetnji – rekao je Guteres u Savjetu bezbjednosti UN tokom sastanka o sigurnosnim rizicima vezanim za porast nivoa mora.

Dodao je da za stotine miliona ljudi koji žive u malim ostrvskim državama u razvoju i drugim nižim obalnim područjima širom svijeta porast nivoa mora predstavlja bujicu nevolja.

– Povećan nivo mora prijeti životima i ugrožava pristup vodi, hrani i zdravstvenoj zaštiti – rekao je Guteres.

Promjena klime otapa polarni led, podiže nivo mora i mijenja vremenske prilike te donosi sve brutalnije oluje na područjima koja prije nisu bila pogođena ovakvim prirodnim smetnjama. Gradovi uz obalu izloženi poplavama zbog monsuna i jakih kiša – tonu, a naučnici predviđaju da će neki od poznatih svjetskih gradova biti pod vodom do 2030. godine.

Majami, SAD

Nivo mora u Majamiju raste uznemiravajućom brzinom. I ne samo da prijeti štetom na gradskoj infrastrukturi, već dovodi do poplava koje zagađuju pitku vodu i tako dodatno prijeti stanovnicima.

Osim hitnog odgovora na zaustavljanje klimatskih promjena, Majami će morati preduzeti i konkretnije korake kako bi se spasio od potonuća – moraće ojačati svoju bazu i podignuti određene strukture iznad nivoa vode.

Bangkok, Tajland

Bangkok je izgrađen na vrlo mekanom glinenom tlu koje je sklono poplavama. Istraživanja su pokazala da ovo poznato turističko mjesto svake godine tone oko dva do tri centimetra. Puno brže nego drugi slični gradovi na obalama.

Prema studiji iz 2020. godine, Bangkok je prvi u redu koji će doživjeti velike posljedice globalnog zatopljenja. Stručnjaci predviđaju da će Bangkok spiralno propadati s malim izgledima za oporavak.

Amsterdam, Nizozemska

Nizozemci su stručnjaci za pitanja prevencija poplava te su razvili napredni sistem nasipa, brana i drugih barijera koji vodu drže podalje od infrastrukture i stanovništva.

Uprkos tome, prisiljeni su pomno pratiti i ustrajno nadograđivati sisteme kako bi spriječili katastrofalne posljedice. Mnogi tvrde da je opasnost neizbježna zbog kontinuiranog tonjenja zemlje kao posljedice klimatskih promjena.

Basra, Irak

Basra je glavni lučki grad u Iraku koji je smješten uz snažnu i široku rijeku Šat al-Arab koja se uliva u Persijski zaliv. Naučnici predviđaju da bi ovaj siromašni arapski grad mogao biti djelimično ili potpuno potopljen u sljedećih deset godina.

Džordžtaun, Gvajana

Kada su u pitanju područja koja bi mogla uskoro potonuti kao posljedice globalnog zatopljenja, Karibi se nalaze na vrhu spiska.

Ponajviše se govori o glavnom gradu Gvajane – Džordžtaunu, koji je smješten na ušću rijeke Demerara u Atlantski okean. Ovaj grad se vijekovima branio od oluja i drugih vremenskih neprilika gigantskim zidom dugim 450 kvadratnih kilometara. Situacija je takva da zemlja mora znatno ojačati taj zid kako bi središnja područja grada držala podalje od velike štete.

Ho Ši Min, Vijetnam

Poplave i tropske oluje prijete dijelu Ho Ši Mina uz deltu Mekonga. Naučnici predviđaju da će istočni dijelovi oko rijeke uskoro biti nepogodni za život. Močvarna područja Thu Thiema posebno su ugrožena, a stručnjaci ističu da bi mogli završiti pod vodom i prije 2030. godine.

Kolkata, Indija

Glavnom gradu indijske države Zapadni Bengal prijeti prirodna katastrofa. Kolkata bi zbog velikih poplava mogla djelimično potonuti do 2030. godine. Nažalost, riječ je o vrlo siromašnom dijelu svijeta kojem nedostaje odgovarajuća finansijska inicijativa da bi se očuvao tradicionalni način života na ovom prostoru.

Nju Orleans, SAD

Nju Orleans zajedno sa svojom bogatom istorijom i raznolikom kulturom tone s jednom od najbržih stopa na svijetu. NASA istraživanja iz 2016. godine otkrila su da bi cijeli grad mogao biti potopljen do kraja ovog vijeka. Nju Orleans je u 18. vijeku bio u potpunosti iznad nivoa mora, stotinak godina kasnije pet odsto je bilo potopljeno.

Dok je ta brojka danas narasla na 50 odsto. Nepoželjnoj situaciji doprinosi geografski položaj, ali i ljudska aktivnost, uključujući bušenje zbog potrage za naftom i prirodnim gasom.

Venecija, Italija

Prekrasna Venecija svake godine tone oko dva milimetra te se suočava s velikim poplavama koje štete gradu i njegovim stanovnicima. Čak 90 odsto ovog italijanskog grada bilo je potopljeno 2019. godine.

Štetnu situaciju dodatno je pogoršala obalna erozija i crpljenje podzemnih voda. Iako je grad preduzeo nekoliko važnih koraka – uključujući i projekt podizanja brane protiv poplava po imenu Mose, direktni učinci klimatskih promjena u porastu nivoa mora iziskuju stalni nadzor i još više zaštitnih mjera.