Gradska skupština SUBNOR – a, potomaka i poštovalaca Bijeljine, povodom četvrtog jula, Dana borca, organizovala je danas polaganje vijenaca na Spomenik palim borcima Narodnooslobodilačkog rata i borcima Crvene armije ispred novootkrivenog spomenika borcima Crvene armije palim u toku NOB-a na ovim prostorima.

 

 

Mihajlo Vidić, predsjednik Gradske skupštine SUBNOR-a, potomaka i poštovalaca Bijeljina, podsjetio je da su partizanske jedinice u Drugom svjetskom ratu imale 700.000 boraca, oko 305.000 poginulih boraca, te da su zajedno sa pripadnicima Crvene armije učestvovali u završnim operacijama oslobođenja Jugoslavije.

 

„Na ovom Spomen – kompleksu nalaze se ispisana 1.752 imena poginulih boraca koji su učestvovali u završnim operacijama za oslobađanje Jugoslavije, sadejstvujući zajedno sa jedinicama Crvene armije na širem prostoru od Sremskog fronta ka ovamo. Danas otkrivamo spomenik poginulim pripadnicima Crvene armije na ovim prostorima u Drugom svjetskom ratu. Podsjetiću vas da se u kosturnici pored spomenika nalazi 680 identifikovanih posmrtnih ostataka poginulih partizana. Na ovim pločama su spiskovi brojnih brigada, počevši od srpskih, vojvođanskih, majevičkih, istočnobosanskih, a sada smo to kompletirali spomenikom palim borcima Crvene armije“, izjavio je Mihajlo Vidić.

 

 

Zamjenik vojnog atašea ambasade Ruske Federacije u BiH, Sergej Koplev izrazio je zadovoljstvo činjenicom da prisustvuje otkrivanju spomen – ploče pripadnicima Crvene armije na Rači.

 

„Zajedno smo učestvovali u borbi protiv fašizma i nacizma i mi se nadamo da nam zlo fašizma i nacizma nikada više neće pokucati na vrata“, istakao je Sergej Koplev.

 

Svetolik Lazarević iz Međaša, penzionisani oficir JNA, kaže da svake godine prisustvuje polaganju vijenaca na Spomenik palim borcima NOR-a u Rači, izrazivši zadovoljstvo što se svke godine sve više poštovalaca tradicija NOB-a okuplja u Rači..

„Često ističem, pogotovo u ovakvim prilikama, da treba vraćati povjerenje u ljudstvo i čojstvo. Treba da budemo ljudi i da gledamo ko je kakav, a ne ko je ko. Važno je da mlađe generacije uče o istoriji naših naroda, da uče o krvavo izvojevanoj slobodi u Drugom svjetskom ratu i borbi protiv Nijemaca“, izjavio je Lazarević.

Zaim Ahmić iz Srebrenika kaže da je u proteklim decenijama posjetio sva stratišta i spomen – obilježja poginulima u Drugom svjetskom ratu.

“Bio sam na Sutjesci, Neretvi, u Drvaru, Mrkonjić Gradu, na Fruškoj gori, cijeloj Vojvodini, na Vukosavcima. Živim kada u rukama nosim zastavu bivše nam zajedničke države. Vojsku sam služio osamnaest mjeseci. Moj predsjednik je u Beogradu”, kaže sedamdesetšestogodišnji Zaim Ahmić iz Srebrenika.

Bijeljina.com