Psiholozi su posljednjih godina došli do zanimljvih saznanja: ljudi su sretniji kada novac potroše na neko životno iskustvo nego na predmete.

 

 

Istraživanja su otkrila da se prosječan kupac brzo emocionalno navikava na opipljivu stvar kao što je uređaj, auto ili kuća. Nakon navikavanja, ti predmeti prestaju biti izvor sreće.

Nakon što su kupili kuću, osoba A i B danima su birali savršeni pod. Ubrzo su shvatili da je izabrano drvo brazilske trešnje postalo samo neprimijećeno tlo pod njihovim nogama. Suprotno tome, njihovo sjećanje na mladunče geparda koje su u zoru vidjeli u Africi na safariju svaki put iznova izazove ugodne osjećaje. Ljudi se brzo priviknu na ono što se ne mijenja. Pod od drveta trešnje ima istu boju, oblik i teksturu prvog i zadnjeg dana u godini, a ljetovanje na moru ili tečaj kuhanja svake su godine drugačiji.

DRUGI LJUDI
Pokazalo se i da ljudi više razmišljaju o doživljajima nego o predmetima. Guštaju dok iščekuju početak doživljaja i prisjećaju ga se duže i češće nego kupljenog predmeta. Stvari ljude usrećuju kad ih koriste, ali ne baš i kada razmišljaju o njima. Iskustva ljude usrećuju u oba slučaja. Osim toga, iskustva usrećuju više nego stvari jer ih češće dijelimo s drugim ljudima, a drugi ljudi su zapravo izvor najveće sreće čovjeka.

Prema istraživanjima, najbolji pokazatelj toga koliko ćemo mi u nekom iskustvu uživati je uživanje druge osobe u tom iskustvu. Drugi su ljudi važan izvor informacija i kad govore o tome što ih je učinilo sretnim, bilo da su to ocjene serije nepoznatih ljudi na Netflixu ili gledanje omiljene serije vašeg najboljeg prijatelja zajedno sa njim.

OGRANIČENA SREĆA
“Navikavanje je jedan od neprijatelja sreće”, kaže dr. Thomas Gilovich, profesor psihologije na američkom Univerzitetu Cornell, koji je sproveo 20-godišnje istraživanje o vezi potrošnje i sreće.

“Kupujemo stvari da bismo se usrećili i uspijevamo u tome, ali samo privremeno. Novi nas predmeti isprva uzbuđuju, a onda se naviknemo na njih”, kaže on. Gilovichevo istraživanje pokazuje da zadovoljstvo doživljajima kao što je putovanje, uključujući radost prisjećanja, traje mnogo duže. Naš se um ne navikava na njih kao na stvari.

Prisustvo ljudi drugi je razlog jačeg efekta doživljaja. Veći su izgledi da ćete osjetiti povezanost s ljudima na koncertu ili na filmskom festivalu, nego dok kupujete novi smartphone. “Konzumiramo doživljaje s drugim ljudima. I nakon što oni odu, ostaju u našim mislima i pričama”, napominje Gilovich.

VAŽNOST DOŽIVLJAJA
Doduše, moguće je uspostaviti prisan kontakt i s fanovima iPhonea koji s vama čekaju u redu za nov, upravo lansiran model, ali to su rijetke prilike.

“Doživljaji ispunjavaju jače od materijalnih dobara. Moguće je da istinski volite svoje stvari. Možete vjerovati da su one bitan dio vašeg identiteta, ali ipak ostaju odvojene od vas. Doživljaji su uistinu dio vas. Mi smo zbir svih naših iskustava”, tvrdi Gilovich.

Nadalje, sama uključenost u neku aktivnost važnija je od vrste aktivnosti. Ljudi su najsretniji baveći se nekom aktivnošću kada razmišljaju o tome što rade, tj. kada su „skoncentrisani“. Dakle, dobit od proživljavanja iskustava jest ta da ljude drže fokusiranima na sada i ovdje.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Gilovichevo se istraživanje nadovezalo na ono iz 2004. koje se pozabavilo psiho-profilima potrošača. To je istraživanje utvrdilo da ljudi kojima su materijalna dobra draža od doživljaja, osjećaju manje zahvalnosti i zadovoljstva od onih koji favoriziraju doživljaje. Istraživači su ujedno pronašli vezu između naklonosti stvarima i poremećaja poput narcizma i socijalne anksioznosti.

Milenijalci, demografska skupina rođena osamdesetih i devedesetih, generacija je koja je u najvećoj mjeri prigrlila prednosti kupovine doživljaja umjesto stvari. Istraživanje koje je u SAD-u provela agencija Harris Group pokazalo je da 72 posto milenijalaca radije troši na doživljaje.

“Milenijalci unajmljuju skutere i obilaze države Dalekog Istoka, plešu na festivalima i penju se do Macchu Picchua umjesto da kupuju aute, televizore i satove”, tvrdi Taylor Smith, direktorica Blueboarda, tvrtke koja prodaje pakete doživljaja, od putovanja i padobranstva do satova kuhanja i masaže za parove.

IZVOR SREĆE
Psiholozi mogu pomoći ljudima u trošenju novca na način da budu sretniji. Novac može usrećiti čovjeka, a ako novac to ne čini, za to je „kriv“ sam čovjek.

Stoga, ako ste u nedoumici šta da sebi prijuštite, izaberite turističko putovanje ili obilazak obližnjeg zološkog vrta umjesto opipljivog proizvoda, pod uslovom da vam ništa vitalno ne nedostaje. Mogućnost svakodnevnog uživanja u ovozemaljskim radostima, „malim stvarima“, podijeljena s drugim ljudima izvor je najveće sreće čovjeka.

 

izvor:bussines-magazine/FOTO:journal