Naravno, u dane svetkovanja najteže im pada skupoća u marketima, te na zelenim i stočnim pijacama, gdje se snabdijevaju prehrambenim namirnicama i poljoprivrednim proizvodima neophodnim za slavsku trpezu.

A u odnosu na proljetos poskupjelo je sve, i to ne u beznačajnim, nego u iznosima koji su na muku stavili mnoge ljude navikle da bar za Vaskrs, Đurđevdan i Markovdan ne štede. Ove godine, ipak će morati tri puta da sve saberu prije nego što odluče šta će se od hrane naći na njihovim stolovima, a da ne pretjeraju u trošenju, kako narednih mjeseci ne bi grcali da dođu na nulu.

Najveća stavka trenutno im je, svakako, pečenica, bilo da prasetom ili jagnjetom planiraju da proslave Prvi maj ili krsnu slavu. A posebno su poskupjeli prasići, čija je cijena po kilogramu žive vage trenutno skoro duplo viša nego u aprilu lane.

Kako kažu u Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača Srpske, kilogram prasića teških 25-30 KM trenutno košta 9-10 KM, a onih manjih i do 13 KM.

– U ovom periodu prošle godine kilogram se kretao između 6 i 7 KM. S druge strane, živa vaga jagnjadi trenutno je takođe 9-10 maraka, a lani je koštala 6 KM. Ovo su ogromne razlike za građane koji su, ionako, loše platežne moći. Pretpostavljamo da će cijene ostati na ovom nivou i za Prvi maj i slave, jer su već dostigle svoj rekord – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog saveza Stojan Marinković.

Praktično, za prase od nekih 20 kilograma trenutno treba izdvojiti i do 260 KM, dok je lani koštalo 140 KM, što je ogromna razlika.

– Ovo je zaista nezapamćena skupoća. Jasno je da svake godine, pred bilo koje praznike, poskupe i prasad i jagnjad, ali da su cijene otišle ovoliko niko nije moga ni da sanja. Odmah se vidjelo da neće izaći na dobro, čim je stoka počela da poskupljuje već u postu – kaže Milorad V. iz Banjaluke, čija je krsna slava Sveti Đorđe.

– Što god da kreneš da staviš u korpu zavrti ti se u glavi od cijene. Već proljetos je krenula kriza, tako da su cijene još u aprilu lani značajno skočile, dok je u poređenju sa pretprošlom godinom ova “zagrdila”. Vaskrs ćemo obilježiti u krugu najuže porodice, a za slavu ćemo imati oko 30 gostiju. Mnogi moji prijatelji i rođaci svetkovanja su već sveli na krug najbližih, što ne čudi s obzirom na to koliko para treba za jednu  slavu. Naravno, sve više je onih koji, ako žele da ispoštuju sve kao i ranijih godina, moraju da se zaduže, kako bi sve napravili najbolje što mogu, znaju i umiju – kaže sagovornik Srpskainfo.

A da nije samo cijena pečenica ono što sekira građane koji se pripremaju za proslavu krsnih slava koje nam predstoje, svjedoče i podaci o poskupljenju brašna i hljeba, svježeg mesa, suhomesnatih i mliječnih proizvoda, sokova, piva i vina, te namirnica koje se koriste za pripremu torti i kolača.

Nismo mogli da zamislimo da će doći vrijeme kad ćemo žaliti za cijenama hrane koje su bile aktuelne prije ove krize, iako one ni tada nisu bile povoljne. Međutim, u godini koja je iza nas poskupljenja su bila tolika da su srozala standard mnogih porodica u Srpskoj, koje su gotovo iz korijena morale da promijene svoje potrošačke navike.

Zvanična statistika pokazuje da je, u poređenju sa 2021, kilogram brašna u prosjeku poskupio za skoro 0,7, a hljeba za jednu KM.

Kilogram svinjetine u mesnicama košta oko 13 maraka, junećeg buta do 20, a telećeg i do 31 KM, što je za najmanje trećinu više u odnosu na isti period lane.

Za godinu dana, i suhomesnati proizvodi su u prosjeku poskupili za oko 30 odsto, a značajno su otišle i cijene mliječnih proizvoda, pa kilogram tvrdog sira sada košta preko 17 KM. U zavisnosti od toga da li su sa farmi ili domaća, jaja koštaju od 0,35 do čak 0,80 KM po komadu!

Drastično su otišle cijene i ostalog materijala za kolače, a najviše je poskupio maslac, za godinu dana sa 27 na 31 KM. Značajno su poskupjeli i margarin, šećer, mlijeko, čokolada, pa domaćice razbijaju glavu šta da naprave od slatkog programa, a da im ne prisjedne zbog cijene.

– Posebno skupa stavka svakog slavlja su kolači i torte, bilo da ih domaćice prave ili kupuju. A koliko je sve poskupilo trebaće nam bar trećina para više nego prošle godine, što zaista nije beznačajno. Nimalo nije zanemarljiv ni trošak za sokove i druga bezalkoholna i alkoholna pića koja su sastavni dio svake slavske trpeze – kaže Vera S, domaćica iz Banjaluke.

Iz udruženja potrošača poručuju da su poskupljenja na čijem smo udaru više od godinu dana urušila životni standard mnogih građana Srpske. Naglašavaju da će se sve lošija platežna moć ljudi odraziti i na način proslave Vaskrsa, Prvog maja, predstojećih slava.

– Nije da ti ljudi ne žele da ugoste rođake, prijatelje i komšije, ali jednostavno više ne mogu da troše kao ranije. Naime, primanja mnogih su ostala nepromijenjena, a cijene hrane i ostalih roba i usluga su otišle u nebo. To znači da će mnogi ili smanjiti broj gostiju ili će dobro isplanirati kako će i šta će napraviti. Pa, samo kad vidite koliko su otišle cijene prasića, jasno je da će trošak za bilo koji praznik ili slavu biti kudikamo veći nego ranijih godina. A da ne govorimo o ostalim stavkama, koje su takođe porasle u odnosu na prošlu i ranije godine. Život je postao daleko skuplji, pa se standard mnogih značajno pogoršao. A kad za jedan dan slavlja morate da obezbijedite 1.000 do 1.500 KM, ponekad i više, jasno je koliki je to udar na kućne budžete ljudi koji imaju mala primanja, a kojih je u našoj državi najviše – poručuju iz ovih udruženja.

Primjera radi, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u aprilu lane koštala je 2.156, a u februaru ove godine 2.423 KM. U ovom periodu, trošak za hranu porastao je sa 924 na 1.083 KM. S druge strane, prosječna neto plata povećana je sa 1.094 na 1.256 KM. Dakle, u ovom periodu plata je porasla za 162, a troškovi života za 267 KM.

S druge strane, od ukuno 289.000 zaposlenih, njih čak 176.000, ili 60 odsto, radi za platu koja je ispod iznosa pomenutog troška za hranu, dok oko 182.000 zarađuje ispod prosječne neto plate.

Domaći uzgajivači stoke ističu da unazad par godina, tačnije od početka epidemije korona virusa, građani Srpske rjeđe kupuju cijelu prasad. Kako kažu, sve je više onih koji za praznike i slave kupe par kilograma pečenja ili svježeg mesa koje ispeku u rerni, a sve u skladu sa brojem gostiju koje planiraju za slavskom trpezom.

– Činjenica je da već par godina ljudi primjetno manje kupuju cijelu prasad. Uglavnom pazare pečenje na kilogram, što znači da imaju i manje gostiju za trpezom. Takođe, ima i onih koji, ako im je samo uža porodica na ručku, kupe svježe meso, pa ga ispeku u rerni. Jedan od razloga jeste i cijena žive vage, ali i generalno poskupljenja, kakva ne pamtimo. Zato ne čudi što mnogi na slavu zovu samo najbliže, što je krenulo od pojave korone, zbog epidemiološke situacije, pa se nastavilo i do danas. Takođe, ljudi u sve većoj mjeri trpezu planiraju u skladu s brojem gostiju, jer ne žele da im ostaje puno hrane, pa da je bacaju, dijele ili daju kućnim ljubimcima – rekao je ranije za Srpskainfo predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Srpske Mišo Maljčić.