Roditelji koji su u bankama otvorili štedne račune djeci od danas tim novcem mogu da raspolažu samo uz prethodnu saglasnost Centra za socijalni rad, i to u formi rješenja donesenog u upravnom postupku!

Neki dan sam od banke dobila takvo obavještenje u kojem se pozivaju na nove odredbe Porodičnog zakona Republike Srpske, kojim se štite prava djeteta. Primjena počinje od 1. septembra – kaže za Srpskainfo jedna majka maloljetnog dječaka kojem na štedni račun uplaćuje novac u namjeri da ga potroši za njegovo obrazovanje.

Čemu onda ovlašteno lice?

“Mislim da nije logično da računom koji sam otvorila svojom voljom i na koji izdvajam novac svojom voljom ne mogu svojom voljom i da upravljam. Koja je onda uloga mene kao ovlaštenog lica na računu i zašto se pretpostavlja da bi bilo ko drugi bolje brinuo o interesima mog djeteta od mene same? Uostalom, to je poklon roditelja djetetu koji nije roditeljska dužnost poput brige, vaspitanja, izdržavanja ili obrazovanja, te ne vidim svrhu intervencije države u zaštiti po tom osnovu”, kaže ova majka.

Ministarstvo pravde RS, kao predlagača Porodičnog zakona, pitali smo zbog čega je donesena ova odredba.

“Novčani depoziti, odnosno štednja na računu djeteta je imovina djeteta, bez obzira na porijeklo tog novca (poklonjen, naslijeđen i slično). Ukoliko roditelj ili roditelji polože novac na račun djeteta, oni u stvari čine poklon u korist djeteta i poklonjena novčana sredstva tada predstavljaju imovinu djeteta. Od tog trenutka vrijede zakonske odredbe koje se odnose na upravljanje i raspolaganje imovinom djeteta od strane roditelja”, kažu za Srpskainfo u Ministarstvu pravde RS.

U tom smislu, kako navode, roditelji imaju pravo i obavezu da upravljaju imovinom djeteta, a pod zakonom propisanim uslovima mogu raspolagati imovinom djeteta.

Alternativa: Roditelji neka štede na svojim računima

Na konstataciju da se roditelji žale zbog predviđenog provođenja upravnog postupka kod Centra za socijalni rad, u ministarstvu kažu kako roditelji uvijek imaju mogućnost da novac namijenjen za podmirivanje potreba djeteta deponuju ili štede na svojim računima i da ih koriste bez ograničenja i bez bilo čije prethodne saglasnosti.

“Međutim, ako roditelji deponuju novac na račun djeteta, tada taj novac nije njihova imovina, već imovina njihovog djeteta, koja može da se koristi (njome raspolaže) pod zakonom propisanim uslovima. Dakle, roditelji su dužni da izdržavaju svoje djete i da u tom smislu iscrpe sve svoje mogućnosti, a ako nemaju drugih mogućnosti, onda se uz saglasnost Centra za socijalni rad može raspolagati imovinom djeteta radi njegovog izdržavanja ili liječenja”, poručuju iz Ministarstva pravde RS.

Zakonske odredbe kojima se uređuje upravljanje i raspolaganje imovinom djeteta, kako navode, jednako vrijede za zaštitu imovinskih prava i interesa svakog djeteta, odnosno jednako vrijede za sve roditelje (čija djeca su rođena u braku ili van braka), u smislu ograničenja koja moraju poštovati i zakonom propisanih uslova koji moraju biti ispunjeni da bi roditelji mogli raspolagati imovinom djeteta.

Društvo nije idealno, pa ni porodice

Profesor socijalne politike na Fakultetu političkih nauka Banjaluka, Ljubo Lepir, za Srpskainfo kaže da se ne može reći da je ova mjera države negativna.

“Ona je dobra i bila bi idealna u uređenim sistemima. Međutim, ovo ograničenje za sve roditelje je sigurno uvedeno zbog nekoliko loših primjera što izaziva možda revolt kod roditelja” ističe Lepir.

Kad bi društvo bilo idealno, ocjenjuje on, onda bi i porodice bile idealne. Nažalost, živimo u društvu koje je, kaže, daleko od idealnog pa onda nisu ni porodice idealne.

“Neke vrijednosti, kojih smo mi stariji bili svjedoci, danas je teško primjenjivati. Tako da su te zakonske izmjene uslijedile upravo zbog različitih devijacija i problema sa kojima se susreće porodica. To ne znači da su sada roditelji manje odgovorni prema djeci, nego se radi o tome da zakonodavac želi da dodatno poboljša mehanizme zaštite dječjih prava, a svjedoci smo da su, nažalost, dječja prava ugrožena i u samoj porodici”, obrazlaže Lepir.

Ponekad, koliko god nam se čini apsurdnim, neke mjere koje donosi država, naglašava on, imaju preventivni karakter.

Treba sačekati i vidjeti kako će ova odredba Porodičnog zakona i druge odredbe, koje su usmjerene na poboljšanje zaštite dječjih interesa, funkcionisati i vidjeti da li su možda previše rigorozne ili nepotrebne ili ih možda treba ublažiti ili napraviti neke nove načine zaštite dječjih interesa.

Na pitanje Srpskainfo koliki je ukupan iznos dječje štednje koje građani imaju u bankama u Republici Srpskoj, dobili smo odgovor da Agencija za bankarstvo RS ne posjeduje traženi podatak, precizirajući da taj podatak nije dio izvještajne osnove koju su im banke dužne dostavljati.

^{Izvor: Srpskainfo / Autor: Tijana Grujić}