Specijalni pedagog i rukovodilac Odjeljenja za djecu i mlade u Centru za socijalni rad Bijeljina Slavica Kovrlija izjavila je da se stanje među mladima u Bijeljini često pogrešno tumači, naglašavajući da ključni problem današnjice nije porast maloljetničke delinkvencije, već sve složeniji društveni i psihološki izazovi sa kojima se djeca suočavaju.

Suprotno uvriježenom mišljenju u javnosti, Kovrlija ističe da je broj krivičnih djela koje počine maloljetnici značajno smanjen.

“Prošle godine evidentirano je svega pet slučajeva lakših krivičnih djela među maloljetnicima. To jasno pokazuje da delinkvencija više nije dominantan problem kada govorimo o djeci i mladima“, navela je ona.

Prema njenim riječima, fokus institucija danas se pomjera sa krivičnih djela na ponašanja koja nisu protivzakonita, ali ozbiljno utiču na razvoj djeteta i njegovu sposobnost da funkcioniše u društvu.

Kao ključne izazove, Kovrlija navodi neadaptiranost djece na socijalnu sredinu, koja se ispoljava kroz sve veći broj mentalnih poteškoća, napuštanje školovanja, izražen otpor prema obavezama i nepoštovanje autoriteta.

“Imamo sve više djece čije ponašanje izaziva zabrinutost, ali ne potpada pod krivičnu odgovornost. To su djeca koja se povlače, odbijaju školu, ne prihvataju autoritet i ne uspijevaju da pronađu svoje mjesto u zajednici“, pojasnila je Kovrlija.

Poseban akcenat stavljen je na porodične prilike iz kojih djeca dolaze. Kako je istakla, značajan broj korisnika Odjeljenja za djecu i mlade potiče iz disfunkcionalnih porodica, u kojima su prisutne različite patologije kod roditelja.

Međutim, Kovrlija naglašava da ni djeca iz takozvanih „funkcionalnih“ porodica nisu pošteđena problema.

“Roditelji često nemaju dovoljno vremena za svoju djecu. Posljedica toga je pretjerano korišćenje interneta i društvenih mreža, što je globalni problem, a ne samo lokalni“, upozorila je ona.

Rad sa djecom i mladima u riziku, prema riječima Kovrlije, izuzetno je zahtjevan i podrazumijeva angažovanje čitavog sistema – od porodice i škole, do socijalnih i zdravstvenih institucija.

Centar za socijalni rad Bijeljina trenutno vodi oko 350 evidentiranih slučajeva, od kojih je svaki specifičan i složen.

“Radimo u okviru svojih kapaciteta, ali ne možemo odgovoriti na sve zahtjeve istim intenzitetom. Ovo su teški slučajevi koji traže vrijeme, strpljenje i multidisciplinarni pristup“, naglasila je Kovrlija.

Ona je uputila apel javnosti da pokaže više razumijevanja za stručne radnike, ističući da oni nisu svemogući, ali da svoj posao obavljaju savjesno i u najboljem interesu djece.

Govoreći o potencijalnim rješenjima, Kovrlija je navela da se u stručnoj javnosti sve češće govori o zabrani mobilnih telefona u školama, kao i o ograničavanju upotrebe društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina, po uzoru na pojedine evropske zemlje.

U tom kontekstu, najavila je i predstojeću konferenciju u Banjaluci, posvećenu uticaju mobilnih telefona i interneta na odrastanje djece, koju organizuje Ombudsman za djecu Republike Srpske.

Ipak, Kovrlija upozorava da stroge zabrane mogu proizvesti suprotan efekat.

“Tinejdžeri često na rigidne zabrane reaguju otporom, što može dovesti do još većih problema. Umjesto represije, potrebni su pametni i mudri pristupi, otvoren dijalog i kontinuirana edukacija djece i roditelja“, zaključila je ona.

Izvor: Desavanja u Bijeljini