Čeka li nas još jedno povećanje cijena kafe u BiH
Jedan od važnijih namirnica za građane naše zemlje svakako je kafa. Obzirom na činjenicu da je tržište kafe u svijetu nepredvidljivo, a da je cijena sirove kafe u BiH od početka godine povećana za 10 posto, zabrinutost za cijenu može biti opravdana.
Kafa je zasigurno jedan od najpopularnijih napitaka u svijetu, ali i u BiH gdje možemo reći da postoji jedinstveni kult uživanja u ovom piću. Građani naše zemlje usko su vezani za ovaj napitak, a tradicija je da se pije svakodnevno.
Kada govorimo o podacima Uprave za indirektno oporezivanje, BiH najviše uvozi kafe iz Brazila, zatim slijede Indija, Italija i Vijetnam. Podatak da smo samo u prva dva mjeseca 2023. ovog crnog napitka uvezli u vrijednosti od gotovo 20 miliona KM dosta govori.
Treba jasno naglasiti da se ove brojke odnose na sve vrste kafe, bile one s kofeinom ili ne, pržene ili ne.
Ekonomska kriza prouzrokovana ratom u Ukrajini, ali i vremenskim nepogodama, uzdrmala je “prirodni” rast cijena sirove kafe u svijetu, a to se na kraju odrazilo na povećanje cijena, kako prilikom kupovine u trgovinama tako i prilikom ispijanja u kafićima.
Baš zbog tih vremenskih prilika i generalno klimatskih promjena, Brazil kao najveći proizvođač kafe na svijetu je jako pogođen, a tržište kafe u toj zemlji nije na mogućnostima proizvodnje kao što je bilo u prethodnim godinama.
Zbog toga je jedna od namirnica, čija je cijena prošle godine značajno porasla u BiH gdje je kilogram kafe u maju 2022. godine koštao 16,7 KM, a sada košta 17,9 KM po kilogramu. To je na kraju odmah i dovelo do rasta cijena u trgovinama i kafićima.
Da li će se ovaj brzorastući skok cijena nastaviti, pitali smo Federalno ministarstvo trgovine gdje su nam istakli da je jasno da ne mogu direktno utjecati na kretanje cijena kafe, ali mogu u kriznim situacijama, kao što je bila situacija sa covidom, ograničiti marže.
Rekli su nam da je fokus, prvenstveno Vlade FBiH na osnovne životne namirnice, te da je nova vlada na tom polju više djelovala.
“Cijene su pale u odjeljcima: Odjeća i obuća za 3,8 posto, hrana i bezalkoholna pića za 0,8 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,6 posto i stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,2 posto”, navodi se.
Posmatrano po odjeljcima Klasifikacije lične potrošnje prema namjeni, dodaje se da su cijene porasle u odjeljcima, prijevoz i rekreacija i kultura za po 0,9 posto, ostala dobra i usluge za 0,6 posto te estorani i hoteli za 0,4 posto.
Naglašeno je da se prosječne cijene po gradovima, koje objavljuje Federalno ministartstvo trgovine, a koje preuzima od Federalnog zavoda za statistiku, ne mogu koristiti za međusobno poređenje.
izvor:Klix/FOTO:pixabay
Serija: Zašto serija “Bolji život” nije dobila nastavak?
U Bijeljini održano prvo “Sarajevsko veče”: Spoj kulture i tradicije
Temperatura pada na -15 stepeni: Detaljna prognoza za zimu
BiH: Gužve na četiri prelaza
