U lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj u kojima (grado)načelnici oko sebe nemaju okupljenu skupštinsku većinu udara se direktno na građane.

Ovo se moglo vidjeti u prethodne četiri godine u Bijeljini, Banjaluci, te još nizu opština/gradova, gdje je skupštinska većina otvoreno radila protiv načelnika koji ne dolaze iz njihovih redova, uprkos tome što su ih svojim glasovima birali građani, a da stvar bude još gora, ni čelni ljudi tih lokalnih zajednica nisu ostali dužni toj većini.

Građani su se tako praktično našli između dvije vatre, a u najvećem broju primjera jedino su se oni o tu vatru zapravo opekli, na način da im nisu rješavani svakodnevni problemi, poput vodosnabdijevanja, puteva…

Ovakva situacija, po svemu sudeći, čeka Bijeljinu i u naredne četiri godine, jer je Ljubiša Petrović iz SDS-a ponovo pobijedio na izborima za gradonačelnika, ali je SNSD taj koji sa koalicionim partnerima može da napravi skupštinsku većinu.

“SNSD ima najveći broj odbornika i prirodno je da okupi i okupiće potrebnu većinu.

Mi moramo da napravimo plan za novu Bijeljinu, koja mora da ide brže, da rehabilituje sve svoje ulice, da se postavi na veći gradski nivo. Ta većina će biti programska i može da okupi 20 od 31 odbornika. Mislim da će SNSD pokušati to da uradi, ali ne po svaku cijenu. Ljudi u Bijeljini su glasali za gradonačelnika, pa, evo, nek on proba da formira većinu”, poručio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Ljudi u Bijeljini jesu glasali za Ljubišu Petrovića i to njih više od 27.000, čime su, kažu analitičari, pokazali da je on njihov izbor. Ali, teško je očekivati da će Petrović uspjeti do većine, jer je ostatak opozicije podbacio. Najviše odbornika osvojio je SDS, šest, dok su PDP i Narodni front osvojili još tri. Za većinu treba 16, što znači da bi Petrović morao da traži saradnike u strankama iz vladajuće većine.

Pored toga, Milorad Dodik tvrdi da je Petrović dobio glasove i od stranaka koje sa SNSD-om čine većinu, te da će to ispitati. Takođe, nije propustio da kaže da je činjenica da Bijeljina ima negativan revizorski izvještaj, što govori o radu Petrovića.

“To građani Bijeljine nisu željeli da razumiju. Mi nemamo pravo da se na njih ljutimo, poštujemo njihov izbor”, dodao je Dodik.

Ovo je praktično poruka da nema saradnje sa Petrovićem, a teško je očekivati i njegovu saradnju sa SNSD-om, ako se samo prisjetimo njihovih dosadašnjih susreta.

Sve ove priče Bijeljinci bi sigurno vrlo rado bacili niz vodu, jer svako ko želi da se lokalna zajednica razvija i da im život bude bolji i jednostavniji, očekuje da oni koje su birali rade na tome, a ne da se svađaju i prozivaju.

Političari iz stranaka koje nisu SNSD ili SDS saglasni su da će, ukoliko se ovako nastavi, najviše ispaštati građani.

Milan Miličević, predsjednik SDS-a, ipak smatra da je, ne samo u Bijeljini, tačka na lokalne izbore trebalo da se stavi odmah nakon što su objavljeni rezultati izbora.

“Kada se stavi tačka na lokalne izbore, onda se ide u korist stanovnika koje predstavljate. Načelnici i gradonačelnici predstavljaju sve stanovnike, i one koji su glasali za njih, i one koji su bili protiv njih. Ali, sama pojava da vam neko pravi skupštinsku većinu kontra (grado)načelniku je zlonamjerna. Da je ona dobronamjerna, pa da ta skupštinska većina podržava predlagača, odnosno (grado)načelnika kad predlaže budžet, rebalans, programe za investicije, programe za socijalna davanja, stipendiranja, ili drugo što je u nadležnosti (grado)načelnika kao predlagača, ja bih to smatrao legitimnim i pozitivnim”, ocjenjuje lider SDS-a.

Poteze Dodika prema Bijeljini Miličević ne smatra slučajnim, već kaznom i za gradonačelnika i za građane.

“One skupštinske većine koje su kontra (grado)načelnicima ovdje obično rade protiv razvojnih projekata, rade protiv ljudi kojih su ih birali”, kazao je Miličević.

Željana Šarenac, novinar i urednik BN TV, smatra da ovdje nije bitna ni lokalna zajednica, niti cijela država, već zajedničko dobro građana.

“Kao što su određeni građani glasali za liste, tako je određen broj građana glasao za gradonačelnika Petrovića. Znači, svi oni zaslužuju da se i jedni i drugi brinu za naše zajedničko dobro. Nas ne zanima kako će to da urade. Nas zanima samo da se to uradi. Naravno, u skladu sa moralnim, zakonskim i civilizacijskim normama”, kaže Šarenac za “Nezavisne novine”.

Ona naglašava da bi svi izabrani funkcioneri, od predsjednika ZEV-a do predsjednika države, trebalo da shvate da su tu zbog svog naroda i da je njihova najvažnija uloga stvaranje dobrog životnog ambijenta za ljude koji tu žive.

Izvor: Nezavisne