Borba protiv korupcije postalo pitanje nacionalne sigurnosti

09.12.2022.

Mjere za suzbijanje sistemske korupcije uvijek su bile dio osnovnih postulata i načela na kojima je osnovan NATO, jer je od početka organizacija utemeljena na principima demokratičnosti, civilne kontrole nad oružanim snagama i poštovanja ljudskih prava.

 

Borba protiv korupcije postalo pitanje nacionalne sigurnosti

 

Iako je NATO zbog geopolitičkih okolnosti i potreba ponekad primao zemlje koje nisu bile u potpunosti demokratski funkcionalne, uvijek se, zahvaljujući demokratičnosti unutar većine zemalja članica, nastojao reformisati i uključiti što više standarda dobre vladavine. Osnovna ideja je jasna: ako su mediji slobodni, institucije odgovorne građanima za svoj rad, a nevladine organizacije slobodno i bez straha ukazuju na društvene anomalije, biće uspostavljen temelj dobre vladavine, koja će pomoći svim institucijama, pa i NATO-u, da se reformiše.

Međutim, danas pitanje suzbijanja sistemske institucionalne korupcije za NATO nije više samo pitanje dobre vladavine, već i pitanje nacionalne sigurnosti. Kao što je naglašeno u studiji na NATO stranici koju je potpisala Karolina Meklehen, od samita u Velsu 2014. NATO je pitanje antikorupcije počeo da gleda kao pitanje nacionalne sigurnosti. Osnovna motivacija su lekcije koje su izvučene iz intervencija u Avganistanu i Iraku, ali i iz brojnih ratova i nestabilnosti koje su se tokom proteklih 20 godina desile na afričkom kontinentu. Zaključak studije je da intervencije u Avganistanu i Iraku nisu primarno propale zbog oružane pobune i terorizma, već zbog široko rasprostranjene korupcije unutar institucija vlasti koje su formirane u obje ove zemlje.

“Široko rasprostranjena korupcija i zarobljena država od strane kriminalnih mreža potkopali su legitimnost avganistanske vlade, što je smanjilo njenu efikasnost i stvorilo izvor prezira od strane vlastitog stanovništva. To je dovelo do jačanja talibana, a onemogućilo NATO misiju ISAF da ostvari svoje ciljeve”, naglasila je Meklehenova u ovoj studiji. Što se tiče Iraka, korupcija je bila široko rasprostranjena u iračkim oružanim snagama, koja je prvo omogućila formiranje Islamske države, a samim tim i onemogućila da se protiv nje bore.

Meklehenova u svojoj studiji upozorava na još jedan važan fenomen – tolerisanje korupcije i “kupovinu” lojalnosti političkih faktora u zemlji. Na slučaju Južnog Sudana ona je pokazala da ovakvi aranžmani prije ili kasnije uruše državu. U slučaju ove države to se desilo kada se urušila neformalna paralelna mreža patronaže nakon pada cijene nafte 2012, a zemlja je završila u građanskom ratu.

Administracija Džoa Bajdena, američkog predsjednika, princip borbe protiv korupcije unijela je u osnovne politike svoje administracije. Bajden je prvo osnovao Forum demokratije, u koji je pozvao zemlje koje smatra saveznicima u borbi protiv korupcije. Bajden na ovaj forum nije pozvao predstavnike vlasti u BiH, a sadašnja diplomatska garnitura, koja se u Bijeloj kući i Stejt departmentu bavi BiH, suzbijanje organizovane korupcije vidi kao osnovni zadatak u BiH. Motivacija Bajdena za ovaj korak je uvjerenje da su se maligni strani uticaji miješali u američke predsjedničke izbore 2016. godine, a SAD smatraju da je najbolji način za zaštitu njihovih nacionalnih interesa globalno uspostavljanje vladavine prava i borba protiv korupcije.  U Bajdenovoj strategiji protiv korupcije, objavljenoj u junu prošle godine, eksplicitno je naglašeno da su domaća i globalna korupcija prijetnja za nacionalnu bezbjednost zemlje.

“Kroz efikasnu prevenciju i borbu protiv korupcije, i kroz ukazivanje na prednosti transparentne i odgovorne vlasti, možemo SAD i druge demokratije učiniti jačim”, navedeno je u tom dokumentu.

I NATO zvaničnici stalno ponavljaju potrebu za jačanjem borbe protiv korupcije u BiH, kao što je prošle sedmice na bukureštanskom samitu ministara spoljnih poslova NATO-a izjavio Jens Stoltenberg, generalni sekretar alijanse.

“Jedna od najvažnijih stvari koju treba učiniti u BiH je formiranje nove vlasti poslije izbora i shvatanje da će sve ono što će institucije BiH učiniti jačim pomoći im da BiH bude otpornija na bilo koju vrstu stranih uticaja i malignih aktivnosti”, izjavio je on.

Benjamin Plevljak, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva, kaže da je u borbi protiv korupcije u odbrambenom sektoru najvažnija de fakto implementacija zakonskog okvira.

“Prema mom skromnom mišljenju, mislim da je u BiH najproblematičnija ova četvrta stavka, odnosno implementacija onog što stoji na papiru. Govoreći u kontekstu Ministarstva odbrane BiH i borbe protiv korupcije, treba pohvaliti i reći da su urađeni značajni koraci u ovom kontekstu, a po meni jedan od pozitivnih primjera jeste svakako postojanje Pravilnika o procjeni rizika od korupcije u ovom ministarstvu. Ovim pravilnikom, kako je to definisano na njegovom samom početku, utvrđuju se oblasti osjetljive na rizik od korupcije, metodologija procjene rizika od korupcije radnih mjesta, te odgovornosti i mjere smanjenja rizika od korupcije”, kaže on.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

 

izvor:Nezavisne/FOTO:Nezavisne