Danas je u Muzeju Semberije, u okviru „Pantelinskih svečanosti“, predstavljen dvojezični Zbornik radova „Bijeljina u 20. vijeku“, koji je nastao kao plod dvogodišnje aktivnosti Grada Bijeljina, Muzeja Semberije, Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Eparhije zvorničko – tuzlanske.

Profesor doktor Goran Marković, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo izjavio je da je Pravni fakultet jedan od inicijatora ovog naučno – istraživačkog projekta.

Originalan naučni poduhvat

 „Ukupno je šestoro nastavnika i saradnika, petoro profesora i jedan viši asistent, učestvovalo u realizaciji ovog projekta. Naš prodekan za nastavu, profesor doktor Dimitrije Ćeranić bio je urednik ovog zbornika. Kao pravnici, nismo odabrali samo teme kojima se mi kao profesori bavimo, već smo to proširili, želeći da istražimo i nešto novo, nešto što nije istraženo iz istorije Bijeljine u 20. vijeku. Istorija može da bude i politička i pravna i mi smo nastojali da rasvijetlimo različite aspekte pravne i političke istorije Bijeljine u 20. vijeku. Bavili smo se ustavnopravnim, krivičnopravnim, finansijskopravnim i drugim aspektima istorije Bijeljine u prošlom vijeku“, istakao je profesor doktor Goran Marković, naglasivši da su tokom pripreme ovih radova istraženi brojni arhivi, analizirani statuti opštine i brojni drugi pravni akti. Analizirano je i pisanje štampe tokom dvadesetog vijeka o društvenim i političkim dešavanjima u Bijeljini. Na taj način je učinjen jedan originalan naučni poduhvat, istakao je profesor Marković.

Zbornik od ogromnog značaja za Bijeljinu

Profesor doktor Dimitrije Ćeranić, urednik Zbornika radova „Bijeljina u 20. vijeku“ izjavio je da ovaj zbornik ima ogroman značaj za Bijeljinu.

„Svi oni koji pročitaju ove radove, saznaće puno toga što nije bilo poznato u naučnoj i stručnoj, pogotovo ne u laičkoj javnosti. Bijeljina je bila pupak srpskog svijeta, mjesto gdje se rađala i razvijala srpska slobodarska misao. Godinama i vijekovima unazad Srbi s obje strane Drine su najviše dodirnih tačaka imali preko Bijeljine. Odavde su kretala iseljavanja Srba ka Srbiji, dok su iz Srbije ovamo dolazili srpski oslobodilački pokreti“, naglasio je profesor Ćeranić, podsjetivši na događaje iz Prvog srpskog ustanka, pa sve do početka Prvog svjetskog rata, kada je Austrougarska napadala Srbiju, odnosno na kraju Velikog rata, kada je 1918. godine prva srpska konjička patrola ujahala u Bijeljinu. Bijeljina je bila stjecište brojnih istorijskih događaja, jer nije dozvoljavala da se razdvoji srpski narod s dvije strane Drine. I Republika Srpska je svoj naziv dobila u Bijeljini“, podsjetio je profesor Ćeranić.

Sve ono što nije zapisnao, nije se ni dogodilo

Član Organizacionog odbora za pripremu zbornika, advokat Miodrag Stojanović izjavio je da sve ono što nije zapisano, nije se ni desilo.

 „Ta misao Meše Selimovića opredijelila me da se uključim u ovu aktivnost. Imamo puno priča i legendi, a malo onoga što je zapisano. Naučio sam da ono što nije zapisano, ne može biti dokaz o bilo čemu. Ovaj grad i ovaj narod koji ovdje živi zaslužuje da ima evidentirano i zapisano sve ono značajno što se ovdje dešavalo u dvadesetom vijeku“, naglasio je advokat Stojanović.

Dogoren nastavak ovog projekta

Radoslav Ostojić, savjetnik gradonačelnika grada Bijeljina, izjavio je da je Gradska uprava zdušno podržala ovaj projekat u koji su bile uključene obrazovne i kulturne ustanove.

„Ovo je dobar način da se sačuva sjećanje na određene istorijske događaje, da se zabilježi šta se dešavalo u Bijeljini kroz istoriju. Dogovorili smo se da se nastavi rad na ovom projektu i da se istražuju nove teme u narednom periodu“, izjavio je Ostojić.

Istraživanjem prošlosti štitimo svoj identitet

Protođakon Bojan Čečar, glavni urednik Izdavačke kuće Eparhije zvorničko tuzlanske „Sinaj“ izjavio je da SPC učestvuje u ovom projektu zbog njegovog ogromnog naučnog i kultunog značaja.

 „Treba zagrebati daleko u prošlost i još puno dokumenata iznijeti na svjetlo dana. U brojnim turskim defterima ima podataka o životu brojnih porodica s obih prostora. Podsjetiću na riječi velikog njemačkog filozofa Hegela koji je rekao da iz „istorije učimo da iz istorije ništa nismo naučili“. Kao narod imamo egzistencijalnu potrebu da se počnemo baviti izučavanjem vlastite istorije, da počnemo njegovati kulturu sjećanja i da ne smijemo stvari gurati pod tepih. Ovo je odličan pokušaj da se istraži prošlost i da na taj način nastojimo zaštititi svoj identitet.

Na taj način ćemo i mlađim naraštajima ostaviti obavezu da štite svoj srpski, pravoslavni i svetosavski identitet koji je na ovim prostorima postojao od pamtivijeka“, izjavio je protođakon Bojan Čečar.

Bijeljina.com