Žetva hljebnog žita trebala bi početi za nekoliko dana ,a sa otkupnom cijenom još se kalkuliše.

Pod pšenicom je , ove godine u Semberiji ,zasijano oko 18 000 hektara .Prinos i kvalitet ove godine , neće biti upitni, kažu ratari.Vremenske prilike pogodovale su  razvoju žitarica, te se , u zavisnosti od parcele, očekuje prinos od 5 do 7  tona po hektaru.

Poskupljenja desetkovala  broj ratara

Ono što ratare brine jeste otkupna cijena . Godina je bila izuzetno teška za proizvodnju. Poskupljenje repromaterijala od 300% većinu ratara primorala je da smanji sjetvene površine

“U Semberiji je registrovano 2.300 poljoprivrednih proizvođača.Sela puste, ostaju orazna. U odnosu na 2015. godinu  sada je 10.000 manje poljoprivrednih proizvođača. ” kaže Savo Bakajlić predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača  Semberije i Majevice

“Sve ispod 0,82 KM neprihvatljivo”

Zbog  poskupljenja repromaterijala i stanja na tržištu, ratari traže da otkupna cijena ove godine bude 0,82 KM. Sa ovim prijedlogom ratari će ,kažu,izaći pred mlinare  sa kojima već u četvrtak očekuju sastanak na temu otkupa ali i skladišnih kapaciteta

Mika Zekić ove je godine zasnovao proizvodnju na oko 15 hektara. Zbog nevremena koje je prethodnih dana pogodilo majevičku regiju  prinos će,kaže, biti nešto umanjen . Ipak, očekuje da neće i ove godine biti oštećeni niskom otkupnom cijenom ,jer su ulaganja bila velika

“Po jednom hektaru morao sam uložiti oko 2 500KM “-kaže Zekić i podsjeća da ,kako kaže, ” zakup zemljišta košta 200 KM, đubrivo 650 KM, zaštita od korova i bolesti oko 150 KM, sjeme 250 KM, gorio 350 KM, vršidba 250 KM, a vjerovatno će biti i skuplja, a  na ova ulaganja treba dodati i skladištenje i troškove prevoza.”,kaže Zekić

Zabraniti uvoz

Od nadležnih farmeri traže  da se zabrani uvoz pšenice na 120 dana, kako bi sva domaća pšenica bila otkupljena.

Sa druge strane, povećanje cijene pšenice direktno će uticati i na poskupljenje brašna,a samim tim i pekarskih proizvoda.

” Da bi se došlo do ograničenja cijene hljaba, mora se ograničiti cijena brašna,a samim tim i cijena pšenice.Uzimajući u obzir činjenicu da se pšernica uvozi uglavnom iz Mađarske i nešto iz Srbije ,a na cijenu pšenice se ne može uticati “,kaže Radenko Pelemiš predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina  i dodaje da ,bar kada je riječ o ovoj regiji, cijena hljeba uprkos rnaijem povećanju od 30% i dalje je najniža u odnosu na druge gradove

“takav trend nastojimo i zadržati, no ukoliko bude značajnijih pomjeranja cijena na svjetskoj berzi, i mi ćemo biti primorani korigovati cijene svojih proizvoda”,kaže Pelemiš

Inače, bh proizvođači mogu podmiriti  30% potreba domaćeg tržišta za hljebnim žitom, dok se 70% uvozi

Bijeljina.com,