Banke na domaćem tržištu u prošloj godini bile su u posebnom fokusu, kako zbog jednostranog zatvaranja računa firmama i licima kojima je Amerika uvela sankcije, tako i zbog iznošenja gotovog novca izvan granica zemlje.

Zbog takve njihove politike reagovale su i nadležne institucije, prije svega regulatori u Republici Srpskoj koji su donosili propise da bi dijelom stali u kraj politici “izvoza” gotovog novca sa domaćeg finansijskog tržišta.

Da li su ti potezi dali rezultate ili su banke povukle ručnu, kada je riječ o iznošenju novca iz BiH, znaju samo oni, ali je nakon dužeg perioda lani zabilježen pad “izvoza” novca iz zemlje i to za 174 miliona maraka u odnosu na godinu ranije. Stručnjaci navode da treba ići dalje ka topljenju iznosa “transporta” milijardi izvan granica pa i zakonski zabraniti stranim bankarima da odavde nose novac građana.

Finansijsko-obavještajno odjeljenje (FOO) Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) vodi evidenciju o iznosu gotovog novca iz BiH i to na osnovu dostavljenih podataka Uprave za indirektno oporezivanje.

Uloga UIO BiH je otkrivanje i evidentiranje prenosa gotovog novca, čekova, vrijednosnih papira na donosioca, plemenitih metala i dragog kamenja u vrijednosti od 20.000 KM ili više preko državne granice. Tako je UIO tokom prošle godine finansijskom odjeljenju SIPA dostavio podatke o ukupno 852 evidentirana slučaja prenosa novca preko državne granice čija je ukupna vrijednost 4,340 milijardi maraka. Taj iznos, naglašavaju, najvećim dijelom odnosi se na iznošenje gotovog novca iz BiH od strane komercijalnih banaka.

Godina ranije po ovom osnovu bila je rekordna i tada je iz BiH preko granica transportovano čak 4,515 milijardi maraka, a mahom je riječ o novcu koji su iz zemlje iznijele komercijalne banke. Te 2023. godine Uprava za indirektno oporezivanje BiH dostavila je nadležnom odjeljenju SIPA podatke o ukupno 877 slučajeva prenosa novca preko granice.

Vrijednost iznesenog novca iz BiH posljednjih godina uglavnom je rasla pa su tako u FOO 2022. godine dostavljeni podaci o 808 evidentiranih slučajeva prenosa novca preko granice u vrijednost od 3,673 milijarde KM.

Nadležno Finansijsko-obavještajno odjeljenje je u 2021. obaviješteno o 653 slučaja prenosa novca preko granice u vrijednosti od 2,897 milijardi maraka.

Najmanje novca iz BiH izneseno je 2020. godine i tada je evidentiran 371 slučaj prenosa u vrijednosti od 1,890 milijardi, dok podaci za 2019. pokazuju da je tada iz BiH transportovan novac u vrijednosti od 3,287 milijardi maraka.

Ekonomski analitičari navode da velike količine novce završavaju izvan granica BiH prije svega zbog toga što je riječ o zemlji koja je neuređena, dok su sa druge strane banke preuzele primat na domaćem tržištu pa onda ostvarenu dobit iznose u matične zemlje.

“Prvo treba poći od samog uređenja i forme državne zajednice BiH, koja je jedna vazalna tvorevina u kojoj nemate apsolutno nikakvih pozicija da budu takve da se postavi ta institucija prema svojim građanima, da se osjećaju kao građani te države, odnosno radi se uglavnom u interesu stranaca”, kazao je ekonomista Aleksandar Ljuboja.

Osnovni smisao, naglašava on, bankarskog sektora jeste postojanje domaćih banaka, jer one svoju neto dobit ne iznose iz zemlje, već je reinvestiraju.

“Ovako kada imamo dominantno strano vlasništvo, jedini i osnovni njihov cilj ovdje je ekstra profit, koji se iznosi. Znači prvo i osnovno trebalo je da razvijamo svoje banke. Nije trebalo dopustiti da nam bankarskim sektorom dominira apsolutno strani faktor. Sa druge strane sama BiH je vazalna tvorevina bez svog identiteta i suvereniteta, tako da je to logično”, naglašava Ljuboja.

Kada je riječ o padu vrijednosti iznesenog novca iz BiH, Ljuboja smatra da je to privremenog karaktera.

“Što se tiče prihoda i iznošenja novca to je jedan kontinuitet od kada strane banke ovdje posluju i to nije ništa novo. Da bismo to zaustavili, moramo raditi na tome da imamo prije svega svoj monetarni i fiskalni suverenitet, odnosno da nam ne nameću odluke institucije i pojedinci, kako to već rade i da jačamo svoj finansijski sektor tako što ćemo razvijati domaće banke i tako što ćemo biti klijenti domaćih banaka, koji će tu dobit ostavljati ovdje, reinvestirati u nove kredite i nove razvojne projekte”, zaključio je Ljuboja.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo navodi da banke imaju veliki višak likvidnih sredstava.

“Početkom ranih 2000. godina, pa sve do izbijanja ekonomske krize 2008. godine, strane banke su donosile novac da bi omogućile kreditni rast. Nakon toga polako dolazimo u situaciju narednih desetak godina da su domaći depoziti stigli domaće kredite, ali nakon toga su ih i značajno prestigli. I danas zapravo čak i strane banke rade sa domaćim depozitima. To jeste, ne malo čudno, nego pokazuje neku našu nesposobnost, da smo u situaciji da su strane banke kupile banke u BiH dok su se neke druge osnovale i oni uzimaju novac od domaćih građana, daju domaćoj privredi i na tome zarade ozbiljan novac”, kazao je Ljuboja i dodao da banke u BiH zarađuju ogromnu svotu novca, odnosno i do 800 miliona maraka godišnje.

Naveo je da postoje dva načina iznošenja novca iz BiH i oba su legalna.

“Jedan je iznošenje dobiti, a drugi je kratkoročno plasiranje viška novčanih sredstava. One nastoje da iskoriste taj novac koliko-toliko uz minimalnu kamatu koju ostvaruju na međunarodnom tržištu novca. Ta kamata se kreće manje od jedan odsto godišnje. I oni razmišljaju – veliki je novac u pitanju bolje i jedan odsto, nego ništa”, poručuje Đogo.

Sa stanovišta banaka, poručuje on, to je jasna logika.

“Bilo bi bolje da bankama zabranimo da iznose novac i da ih natjeramo da kreditiraju više domaćih klijenata, čak i one koji nemaju tako visok kreditni bonitet. Time bismo podsticali ekonomsku aktivnost. To je nešto što je poznato u svijetu i što je svojevremeno radila Evropska centralna banka (ECB) i što rade Američke federalne rezerve (FED). To nije nelegitimno. I tu su se pojavile neke ideje koje su početkom ove godine iznosili predstavnici Srpske”, naglasio je Đogo i dodao da je takva vrsta politike legitimna i pozitivna za domaći razvoj.

Objašnjava i da je došlo do blagog pada iznošenja novca iz BiH, jer se radi o kratkoročnim plasmanima koji su u suštini plasmani viška likvidnih sredstava.

“Oni jednostavno ne žele da drže puno novca kao gotovinu na koju nemaju baš ništa”, zaključio je Đogo.

Primjedbe su prošle godine pljuštale i na rad Agencije za bankarstvo Republike Srpske, kao regulatora i oni su nakon niza kritika u septembru prošle godine donijeli odluku o privremenoj mjeri očuvanja kapitala banke, kojom su išli u pravcu jačanja kapitalne osnove banaka u uslovima ekonomske nestabilnosti.

“Tom odlukom uvodi se obaveza podnošenja zahtjeva od strane banke i davanje saglasnosti od strane Agencije za isplatu dobiti ostvarene u prethodnoj poslovnoj godini, sa glavnim ciljem povećanja otpornosti banke na finansijske šokove, očuvanja stabilnosti bankarskog sektora te održavanja ukupne stabilnosti finansijskog sistema Republike Srpske”, poručeno je tada iz Agencije za bankarstvo.

Marko Đogo navodi da Agencija za bankarstvo RS kao institucija ima veliki potencijal, ali je ona decenijama vođena na jedan dosta pasivan način.

“U principu pokušavaju samo da standarde približe bankarskom sektoru u Republici Srpskoj normama koje propisuje ECB i koje sprovode tamošnje vlasti. Tako da se oni povremeno jave sa nekom inicijativom kojom probude nadu da ćemo dobiti jednog aktivnijeg regulatora, koji će, ne samo voditi računa o stabilnosti bankarskog sektora, nego i imati određenu ulogu u podsticanju privrednog razvoja”, kazao je Đogo i dodao da nadležni u Srpskoj pokušavaju Agenciju za bankarstvo da ubijede da ne budu samo birokrate koje brinu o stabilnosti bankarskog sektora, nego da treba da daju i svoj doprinos zdravlju ukupnog ekonomskog sistema, odnosno pokretanju neke privredne aktivnosti.

Predsjednik Srpske Milorad Dodik je u januaru ove godine naveo da su banke iznijele na stotine miliona maraka te da treba da vrate taj novac.

“Banke u Srpskoj imaju tri mjeseca da vrate novac građana, koji su plasirale u privrede evropskih država. Taj novac pripada građanima Srpske i njenoj privredi, a ne centralama tih banaka u Evropi. Imali smo razumijevanja za rad banaka, imajući u vidu sankcije i druge pritiske, ali sada je vrijeme da te iste banke pokažu odgovornost prema našem društvu”, poručio je tada Dodik.

Naveo je i da je 750 miliona depozita ovih građana izneseno u inostranstvo da bi tamo osnažili ekonomije koje su neuspješne, Austrije i Njemačke.

“Kupili ste našim depozitima 150 miliona obveznica u inostranstvu. Imate rok od tri mjeseca da to vratite u Republiku Srpsku, jer je to naš novac. Ne budete li to uradili, zatvorićemo vas”, poručio je Dodik na konferenciji za novinare 23. januara, ali je javnosti ostalo nepoznato do danas da li je taj novac vraćen u zemlju. Poznato je da banke nisu zatvorene.

Izvor: Glas srpske / Piše: Marijana Miljić Bjelovuk