Na brežuljkastom području Semberije, u selima Ljeljenča, Zagoni i Čađavica, više od pola vijeka na zemljištu pete i šeste klase uzgaja se duvan.

Borivoje Stanojević iz Ljeljenče kaže da se nekada od prihoda koji bi se dobio sa desetak dunama zasađenih duvanom, mogao kupiti novi hektar zemlje. Iako se više od dvadeset i pet godina Borivojeva kćerka  Grozda Stanojević bavi sadnjom duvana, razmišlja da već od naredne godine ugasi ovu proizvodnju, jer je, kako ona kaže, postala nerentabilna, ističući da bi otkupna cijena duvana, umjesto trenutnih 3,60 KM po kilogramu, trebalo da iznosi osam KM po kilogramu, da bi proizvođači duvana u ovoj proizvodnji  ostvarili neku zaradu.

“Moj otac je 1970. godine startovao s uzgojem duvana. Ovo su nekada bila izrazito siromašna sela, jer je zemljište lošijeg kvaliteta. Duvan je mnogima pomogao da se otrgnu od sirotinje, a oni koji nisu imali svoje zemljište, odlazili su u inostranstvo. Tako su i moji roditelji otišli i zaradili nešto inostrane penzije. Trenutno sadim duvan na dva hektara. Otkupna cijena duvana godinama je destimulativna za nas, duvanare. Iznosila je oko tri KM za kilogram suvog lista duvana. Sada su tu cijenu povećali za nekih 60 pfeniga. U sušarama trenutno sušimo duvan od prvog branja. Duvan je ove godine kasnije zasađen, jer nije bilo vlage u zemljištu. Kiša je pala ovih dana, te se nadamo da će biti još najmanje tri berbe duvana do kraja ovogodišnje sezone, ali, pod uslovom da ne bude ranih mrazeva”, kaže Grozda, ističući da je suša ugrozila i duvan i sve druge poljoprivredne kulture.

Grozda Stanojević kaže da berače duvana plaća dnevno pedeset do 70 KM, zavisno od toga koji posao obavljaju u berbi.

 “Trenutno duvan sušimo uz pomoć uglja. U prošloj godini ugalj je iznosio 95 KM po toni, a sada košta 160 KM po toni. Vještačko đubrivo smo u prošloj godini plaćali 70 KM za stotinu kilograma, a ovog proljeća  je koštalo oko 210 KM za stotinu kilograma. Kada bih na kraju sezona bila na pozitivnoj nuli, to bi za mene bio uspjeh. Zbog svih problema koje mi, duvanari, doživljavamo u posljednjih 25 godina, ozbiljno razmišljam da ugasim ovu proizvodnju”, kaže Grozda Stanojević.

Bijeljina.com