Božićni post počinje 28. novembra i traje 40 dana – do Badnjeg dana, 6. januara. Pravoslavni vjernici se ovim postom pripremaju za proslavu jednog od najvećih hrišćanskih praznika – Božića.
Božićni post za vjernike pravoslavne crkve počinje 28. novembra 2024. i traje do 6. januara 2025.
Božićni post je u pravoslavlju po dužini trajanja drugi po redu, nakon Vaskršnjeg posta, a po strogosti posta, blaži je od Vaskršnjeg i Velikogospojinskog posta. Podrazumijeva 40 dana uzdržavanja od mrsne hrane i alkohola, ali i grešnih misli, želja i dijela.
“Pravi post ima dvije strane: tjelesnu i duhovnu i sastoji se kako u uzdržanju od mrsne hrane tako i u uzdržavanju od rđavih misli, želja i dijela, umnožavanju molitava, dobročinstava i vršenju sviju evanđelskih vrlina. Stoga, Sveti Vasilije Veliki opominje: Korist od posta ne ograničavaj samo na uzdržavanju od jela, zato što je istinski post udaljavanje od zlih dijela“, ističe se u Vodiču kroz pravoslavlje.
Ipak, najčešće se “uputstva” svode na ono što se smije i ne smije jesti u ovom periodu.
Kako navodi Crkveni kalendar, u toku cijelog ovoga posta ne jede se meso, bijeli mrs i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni osim kad se posti “na vodi”.
Od 28. novembra do 30. decembra: ponedjeljkom, srijedom i petkom posti se na vodi, utorkom i četvrtkom na ulju, a subotom i nedjeljom na ribi.
Od 31. decembra do 6. januara – posljednje nedjelje – post je stroži i isključuje ribu. Ponedjeljak, srijeda i petak su na vodi, a utorak, četvrtak, subota i nedjelja na ulju.
Riba se jede na Vavedenje Presvete Bogorodice (4. decembra), čak i ako praznik padne u srijedu ili petak.
Na Badnji dan se ne upotrebljava ni ulje ni vino, već se obavezno posti “na vodi”.
Treba jesti pomalo, toliko da se tijelo okrijepi, ali nikako ne treba sebe dovesti u stanje iznurenosti i onemoćalosti, jer svrha je da tijelo i duša zajedno putuju do cilja – zajednici s Bogom.
Takođe, valja podsjetiti i da kad neka slava padne u vrijeme posta, kao na primjer Sveti Nikola (19. decembar), obavezno je posna trpeza.