Kako su objasnili ranije u Savjetu ministara BiH, ovim zakonima potvrđuje se odgovarajuća usklađenost s regulativom Evropske unije u oblasti migracija i tržišta vina.

Kada je u pitanju Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u BiH, kako se navodi u dokumentu koji će se sutra naći pred poslanicima, usvajanje pomenutog zakona je od posebne važnosti zbog postupanja u skladu sa zadatim rokovima Evropske komisije prema BiH da se do 2024. Godine uskladi zakonodavstvo u oblasti vinarstva i vinogradarstva sa EU standardima.

– U slučaju neusvajanja ovog zakona u što kraćem roku, te po isteku utvrđenih rokova Evropske komisije, proizvođači vina iz BiH neće biti u mogućnosti izvoziti kvalitetna vina u zemlje EU, što će izazvati nesagledive štete za ovu granu privrede – stoji u dokumentu koji je potpisao ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa  Staša Košarac.

S obzirom na značaj koji sektor vina ima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Prijedlogom zakona o organizaciji tržišta vina u BiH želi se osigurati veća konkurentnost i bolji pristup proizvođača iz BiH na evropskim i svjetskim tržištima, uz bolje uslove za proizvodnju vina. Njime se preciziraju i odredbe o proizvodnji grožđa i vina.

Iz Savjeta ministara Bih su naveli da će rješenja predložena u ovom zakonu imati višestruki pozitivan uticaj na proizvođače grožđa i vina i njihovu potpunu registraciju za obavljanje djelatnosti, kao i na potrošače koji će imati cjelovit uvid u kvalitetu domaćih vina na tržištu.

Upravo ovaj zakon, izazvao je nezadovoljstvo među opozicijom u Srpskoj, pa je Klub poslanika SDS-PDP-lista „Za pravdu i red“ u Parlamentarnoj skupštini BiH uputio otvoreno pismo predsjedniku parlamenta Srpske, Nenadu Stevandiću u kojem traže izjašnjenje Narodne skupštine RS o Prijedlogu Zakona o organizaciji tržišta vina u BiH.

U pismu, koje je u NSRS proslijedio predsjedavajući Kluba, Darko Babalj navodi se da ovaj Prijedlog Zakona nema uporište u Ustavu BiH, te da je riječ o oblasti koja je u potpunoj nadležnosti entiteta, a ne BiH.