Kao i svih prethodnih godina, u okviru “Pantelinskih dana”, u malom parku kod Gradske biblioteke okupili su se proizvođači meda s područja Semberije, Posavine, Podrinja i sa Ozrena, njih desetak.

Nebojša i Zorica Andrić, poznati proizvođači meda, četrdesetak i više godina bave se pčelarenjem na Ozrenu. Nebojša precizno izračunava da je s proizvodnjom meda počeo davne 1979. godine.

“Ovo je jedna od najtežih, možda I najteža godina za pčelarstvo. Nakon jedne loše godine, uvijek se nadamo nečemu boljem. Iz godine u godinu sve su teži uslovi za pčelarenje. Sve je povezano s klimatskim promjenama na koje čovjek u velikoj mjeri utiče svojim djelovanjem. Prinosi meda su drastično smanjeni. Većina pčelara nije izvrcala ni gram meda. Uspio sam u dva navrata da uberem manju količinu meda, četiri do pet kilograma po košnici.

Izdao nas je bagrem zbog velikog broja kišnih dana. Lipa je malo medila, tako da smo imali neku mješavinu meda. Teško je u ovakvim godinama proizvesti sortni med, bagremov, lipov ili livadski. Uglavnom se dobije nekakav miks”, kaže Nebojša Andrić, ističući da trenutno ima 280 pčelinjih društava na Ozrenu.

Andrići proizvode matičnu mliječ i čajeve, bave se proizvodnjom matica

Andrići imaju i vlastiti centar za selekciju, reprodukciju i proizvodnju matica. Sarađuju s banjalučkim Poljoprivrednim fakultetom, uz saradnju s Ministarstvom poljoprivrede. U ministarstvu su registrovani kao repro – selekcioni centar za proizvodnju matica. Uz matičnu mliječ, polen i propolis, prije nekoliko godina počeli su proizvoditi i čajeve. Na taj način vrše balansiranje finansijskih troškova i prihoda. Ljekovite trave beru na Ozrenu, na području opštine Petrovo.

Med poskupio na 25 KM po tegli

Porodično pčelarstvo gazdinstvo Miloša Lučić iz Gornjeg Hasića kod Šamca godinama se bavi pčelarenjem. Trenutno imaju 145 pčelinjih društava. Milošev sin, Dejan Lučić, kaže da je ovo izuzetno teška godina za pčelare. To je dovelo u do povećanja cijene meda na 25 KM po kilogramu.

“ Visoke temperature, obilne padavine, klimatski poremećaji, sve to utiče na prinose meda. Izvrcali su minimalnu količinu meda. Ostvarili smo gubitak u proizvodnji meda, ali, nema predaje. Ovo nije proizvodnja čarapa, jer pčelama moramo pomoći i onda kada je najteže”.

Osmoro Jankovića bavi se pčelarstvom

Mirko Janković iz Dugog Polja kod Modriče trideset i dvije godine bavi se pčelarstvom. Trenutno ima stotinjak pčelinjih društava, ali ima i sušaru za ljekovito bilje.

“Ovo je najteža godina za proizvodnju meda. Bavimo se i proizvodnjom čajeva, tinktura, kozmetičkih preparata. U porodici imamo magistra farmacije, profesora biologije. Kompletna porodica, supruga, tri sina i tri kćerke, pomažu mi u ovoj djelatnosti. Borimo se, radimo. Sve radimo vlastitim sredstvima i ulaganjima. Ne očekujemo pomoć ni od koga, jer su ljudi navikli da im država puno pomaže u svemu”, kaže Mirko Janković.

Zorica i Dragan Ilić iz Pilice godinama se bave pčelarenjem. To je dio i porodične tradicije. Imaju sedamdesetak pčelinjih društava. I oni kažu da predaje za pčelare nema, uprkos jednoj od najlošijih godina, kada su prinosi meda u pitanju.

 Najmlađi semberski pčelari iz Glogovca

Na mini – sajmu meda u Bijeljini susreli smo i najmlađe “pčelare”, Selenu i Luku Tomić.  Njihovi roditelji, Sandra i Branislav u Glogovcu kod Bijeljine već sedam godina imaju pčele, osamdesetak društava.

Sandra kaže da je prošla godina bila puno bolja, ali da se borba s klimatskim promjenama nastavlja.

 “Selena i sin Luka aktivno su se uključili u proizvodnju meda, jer su zainteresovani za pčelarenje. Imamo zasad dunje, a od prošle godine počeli smo sušiti šljivu. Nabavili smo sušaru čiji je dnevni kapacitet jedna tona. Proizvodimo i rakiju medovaču”, kaže Sandra Tomić.

Bijeljina.com