Krompir iz Egipta, paradajz iz Maroka, luk iz Nizozemske, kupus iz Irana, banane iz Paname, agrumi iz Grčke i grožđe iz Moldavije samo su dio voća i povrća koje iz raznih zemalja svijeta stiže na tržište Bosne i Hercegovine, a lani je ukupno uvezeno 300.380.601 kg voća i povrća, čija je vrijednost 392.517.638 KM.

Tako je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, prošle godine oboren rekord uvoza, barem kada je riječ za period od 2020. godine do danas.

“U 2022. godini uvezeno je 270.367.446 kg voća i povrća vrijednih 339.130.438 KM, dok je tokom 2021. godine u BiH za 308.059.029 KM uvezeno 290.842.565 kilograma voća i povrća. Uvoz u 2020. godini iznosio je 284.602.481 kilogram, ukupne novčane vrijednosti od 300.205.174 KM”, istakli su iz UIO BiH.

Godinama unazad, među uvoznim voćem i povrćem najviše dominiraju jabuke, kruške i dunje, agrumi, banane, paradajz i krompir, koji u BiH stižu iz mnogih zemalja.

Sa druge strane, kada je riječ o izvozu, on je lani bio znatno skromniji nego ranijih godina.

Naime, u 2023. godini samo 30.621.632 kilograma domaćeg voća i povrća, vrijednosti 111.905.930 KM, pronašlo je svoj put ka stranom tržištu. Odnosno, poredeći uvoz i izvoz, može se uvidjeti da je izvoz prema količini robe skoro 10 puta manji od uvoza.

Na osnovu podataka UIO BiH, može se vidjeti da je od 2020. godine, pa do danas količina, ali i vrijednost izvezene robe konstantno opadala.

“U 2022. godini iz BiH je izvezen 42.373.391 kilogram voća i povrća, vrijednosti 155.179.676 KM, dok je u 2021. godini za 187.744.403 KM izvezen 53.072.351 kilogram robe. U 2020. godini izvezeno je 58.360.667 kilograma, ukupne vrijednosti 165.831.181 KM”, naveli su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

Na strana tržišta najviše je tokom proteklih godina odlazilo jabuka, krušaka i dunja, voća i orašastih plodova, krastavaca, kao i voća iz kategorije kajsija, trešanja, višanja, breskvi i šljiva.

Među zemljama u koje se domaći proizvodi izvoze jesu Srbija, Sjeverna Makedonija, Japan, Estonija, Švedska, Austrija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Kuvajt i druge.

Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara RS, ističe da je prošla godina bila ekstremna u vezi s pitanjem vremenskih nepogoda, pa je zbog toga u sezoni, kada generalno domaći proizvođači imaju dovoljno povrća kojim mogu zadovoljiti domaće tržište, nije bilo dovoljno povrća.

“Međutim, u godini koja je bila takva kakva jeste, a i ja sam jedan od proizvođača, desetkovana je proizvodnja. Nismo imali u ponudi ni crveni luk, ni lubenicu, ni kupus, sve je to grad stukao”, rekao je Ilić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, domaće povrće proizvedeno na našim njivama je kvalitetnije, a nada se da će godina koja je pred poljoprivrednicima biti uspješna, odnosno da barem neće biti vremenskih neprilika na koje ne mogu uticati.

“U nekim kulturama, kao što je krompir, imamo značajno povećanje zasijanih površina. Što se tiče plasteničke proizvodnje, tu je već mali problem s obzirom na to da smo imali lani veliku štetu u folijama. Pitanje je koliko će ljudi biti spremno i sposobno da obnovi. Ne pričamo o gašenju, ali moguće je dijelom smanjenje u plasteničkoj proizvodnji”, priča Ilić.

Dodaje da su dali i prijedlog uvećanja budžeta za proizvedeno i prodato povrće.

“Udruženje, zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske, uzima na sebe veliku odgovornost i potrebu da zaštiti poljoprivredne proizvođače povrtare koliko god može, kada se to ne može ostvariti na nivou BiH”, ističe on za “Nezavisne”.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, istakao je za “Nezavisne novine” da voćari u Srpskoj imaju dovoljnu količinu jabuke kojom bi mogli podmiriti cijelu BiH, ali veliki pritisak im stvara roba iz uvoza.

“Mi smo primorani da tražimo izvozno tržište, jer ne možemo da plasiramo na domaće tržište pošto naša proizvodnja nije dovoljno zaštićena. Kada dođe nelojalna konkurencija, mnoge količine naših proizvoda propadnu. Uopšte se ne nude na tržište, jer znamo da se ne mogu prodati. Ne vrijedi ih izvoziti ni na tržne pijace. Daleko je jeftinija uvozna roba, ali je i nekvalitetnija i sigurno nije zdravstveno bezbjedna koliko su bezbjedni naši proizvodi”, objašnjava Dojčinović dodajući da uvozni proizvodi dolaze po damping cijenama.

Prema njegovim riječima, domaći proizvođači ne mogu biti konkurencija uvoznicima, a najveći problemi su nezaštićeni proizvođači i nelojalna konkurencija.

Zaštita domaće proizvodnje i proizvođača je, prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, rješenje broj jedan, a kako ističe, trebalo bi razmišljati i o oporezivanju uvoznih proizvoda.

“Godinama tražimo prelevmane na uvoznu robu, da bi se to na neki način izjednačilo sa domaćim proizvodima, kako bismo bili konkurentni na tržištu. Jer ovo što dolazi izvana su damping cijene, imaju jeftiniju proizvodnju i s tim se ne možemo nositi”, naveo je Bićo.

Kako je istakao, bilo bi dobro kada bi se povećala izdvajanja za poljoprivredu, koja, kada se saberu Srpska, FBiH i Brčko distrikt, iznose oko 400 miliona KM.

“Iako se sredstva povećavaju iz godine u godinu, proizvodnja je sve manja. Ovo bi trebalo da upali neki alarm. Poskupljuju inputi, a izdvajanja ne mogu to da pokriju. Zato dosta ljudi i odustaje od poljoprivrede i zato nam je sve ovako”, rekao je ranije za “Nezavisne” Bićo.

Izvor: Nezavisne