Jako smo blizu granici iz Pariskog sporazumu o klimatskim promjenama poslije koje više neće biti povratka.

Istakao je Bakir Krajinović iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Meteorolog je naglasio i “sve ono što danas dobro uradimo, npr. smanjimo emisije stakleničkih gasova, tek će se vidjeti za 30 godina”. Ono što danas dobro uradimo, kako je dodao Krajinović, mogu osjetiti tek naša djeca.

Takođe, Krajinović je kazao da će se nastaviti period nadprosječnih temperatura vazduha, ali da će biti i padavina samo što će biti “prostorno neravnomjerno raspoređene”.

Januar je osmi mjesec zaredom koji obara rekorde, dok su temperature površine mora rekordno visoke deset mjeseci uzastopno.

Meteorolog otkriva da li su to jasni znaci globalnog zatopljenja.

“Imamo prelijepo vrijeme i pod uticajem smo i dalje stabilnije atmosfere. Danas imamo vrijednosti koje su prikladnije proljeću nego zimi. Mjesec februar je pokazao da je više proljećni mjesec nego zimski. Istina je da je 2020. godine 17. februara u Sarajevu bio 21 stepen, dakle toplije nego danas”, rekao je Krajinović, pa nastavio:

Ovo su jasni znaci globalnog zatopljenja i na globalnom nivou imamo takav trend porasta temperature vazduha da iz mjeseca u mjesec se obaraju rekordi. Ono što zabrinjava u BiH je da se ti rekordi dešavaju i kod nas. Februar je pokazao da globalni porast temperatura vazduha ne zaobilazi ni Bosnu i Hercegovinu.

Meteorolog je ocijenio da li smo premašili granicu koja se pominje u Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama.

“Prosječna mjesečna temperatura vazduha u januaru bila je u prosjeku za 1.66 stepeni viša od referentnog januarskog prosjeka s kraja 19. vijeka”, kaže Krajinović, pa dodaje: “Jako smo joj blizu, nismo još prešli tu granicu koja je zacrtana kao granica poslije koje nema povratka. Svi ti podaci na globalnom nivou ukazuju da se trebaju već paliti sve lampice, sva crvena upozorenja. Istina da je sve ono što danas dobro uradimo, npr. smanjimo emisije stakleničkih gasova, tek će se vidjeti za 30 godina. Ono što danas dobro uradimo mogu osjetiti tek naša djeca.

Meteorolog otkriva kada počinje proljeće, prema njima.

U Banjaluci, ovih dana čuju se ptičice, sve miriše na proljeće.

“Prognoze ukazuju da je proljeće već tu. Za nas klimatologe ono počinje 1. marta, ali svi modeli su saglasni da će temperature biti nadprosječno visoke. Istina je da očekujemo i veće padavine”, priča Krajinović.

Na kraju, meteorolog je otkrio da li možemo očekivati više snježnih padavina u nastavku zime.

“Jutros na Bjelašnici je 50-ak centimetara snježnog pokrivača, a rekord za ovaj mjesec na našoj meteorološkoj stanici na 2.067 metara je 296 centimetara i to je jasan podatak koliko je ova zima i mjesec februar ispod prosjeka. Ono što očekujem kada je snijeg u pitanjau, tek krajem ovog mjeseca i početkom marta pasti će nešto malo snijega, ali ni blizu da popravi ovu situaciju. Sve će to biti popraćeno vjetrom južnog pravca koji će dodatno pogoršati situaciju sa snježnim pokrivačom s obzirom da je taj tip vjetra najveći neprijatelj snježnog pokrivača. Dakle ništa pozitivno za one koji skijaju…”, kaže Krajinović.

Po narodnom vjerovanju danas “udara” prvo džemre i to u vazduh. Tada bi vazduh trebao biti topliji i ne bi trebalo biti više mrazeva niti velikih minusa. Tako, meteorolog otkriva ima li uporište narodna meteorologija i vjerovanja.

“Narodna vjerovanja u oblasti klimatologije svakako da imaju uporišta u modernoj nauci. Narod je nešto osmatrao duži niz godina na određenom prostoru i to se prenosi sa koljena na koljeno. Tako da ono što je narod upamtio, povezao sa određenim datumima, svako da ima uporište sa modernom klimatologijom pa tako i ovo vjerovanje vezano za prvo, drugo i treće džemre”, priča Krajinović.

Sličnu zimu imali smo i prošle godine, ali je onda nastupio kišni period sve do početka jula, pa meteorolog ocjenjuje može li se sličan scenario očekivati i ovog proljeća.

“Prema preliminarnim nalazima trenutno možemo iznijeti informaciju da će se nastaviti trend nadprosječnih temperatura vazduha. Padavine će biti dosta prostorno neravnomjerno raspoređene. Najviše padavina se očekuje u centralno-planinskim predjelima”, zaključio je Krajinović.

Izvor: Srpska info