Evropska unija se priprema za punu primjenu Sistema ulaska/izlaska (EES) od 10. aprila, a upozorenja o mogućim višesatnim čekanjima na granicama i aerodromima tokom ljetne sezone već izazivaju zabrinutost.

Dok stručnjaci upozoravaju na rizik od “potpunog haosa i kolapsa” zbog nedostatka infrastrukture i kadra, s druge strane, iz MUP-a Hrvatske poručuju da su granični prelazi tehnički i kadrovski spremni, uz mjere poput posebnih traka i mobilnih uređaja za registraciju putnika, koje bi trebale smanjiti čekanja.

Vazduhoplovni analitičar regionalnog avio-portala “zamaaero” Alen Šćuric upozorio je da se već sada na granicama čeka satima te da bi situacija mogla biti znatno složenija kada novi sistem u potpunosti stupi na snagu.

Lisabon privremeno ukinuo EES

“Aerodrom Lisabon privremeno je ukinuo EES, što jasno govori koliko je situacija haotična”, istakao je Šćuric u izjavi za “Fenu”.

Naime, u decembru prošle godine aerodrom u Lisabonu bio je primoran da suspenduje EES na tri mjeseca nakon što su “ozbiljne nepravilnosti” na graničnoj kontroli dovele do prekomjernog čekanja, koja su, prema izvještajima, dostizala čak sedam sati.

Evropska komisija je najavila da će, nakon 10. aprila, države članice i dalje moći djelimično suspendovati rad EES-a tamo gdje je to potrebno tokom dodatnog perioda od 90 dana, s mogućim produženjem od 60 dana kako bi se pokrio ljetni period pojačanog prometa.

Na pitanje može li ova “fleksibilnost” zaista spriječiti ozbiljnije poremećaje u vazdušnom saobraćaju, Šćuric kaže da se pribojava da bi i dalje moglo doći do ogromnih problema, uz veoma duge redove i višesatna čekanja u vazdušnim lukama.

Nema trajnog smanjenja

Takvo produženje može malo smanjiti ‘pakao’ koji nas čeka, ali ne trajno. Prije ili kasnije, ovog proljeća, ljeta ili jeseni krenuće potpuni haos, naglasio je.

Kao najveće tehničke i organizacione prepreke u implementaciji EES-a naveo je nedovoljno razvijenu infrastrukturu, prije svega manjak kontrolnih kućica opremljenih EES uređajima, kao i nedovoljan broj službenika zaduženih za provođenje tog sistema.

Prema njegovom mišljenju, dodatno osoblje i fleksibilnije granice niti bilo koje druge mjere neće moći ublažiti gužve.

Ne postoji način da se hitno i efikasno poveća infrastruktura, odnosno broj kućica, još manje da se zaposle edukovani policajci, jer i ovako postoji ozbiljan manjak u zemljama EU. Stoga ostaju samo višesatne gužve, smatra vazduhoplovni analitičar.

Kako je rekao, EU je jasno elaborisala razloge za uvođenje EES sistema i prilično je jasno što se tim sistemom želi postići.

Pita skuplja od tepsije

“Međutim, pritom nije pronašla efikasan način da to sprovede, što je potpuno besmisleno. Ispada da će pita biti skuplja od tepsije. Evropskoj uniji nije trebao još jedan šok koji će smanjiti broj turista i putnika nakon sankcija Rusiji”, zaključio je Šćuric.

Istog mišljenja je i predsjednik Udruženja turističkih agencija (UTA) BiH Zoran Bibanović, koji takođe ocjenjuje da bi uvođenje EES sistema moglo dodatno zakomplikovati prelazak graničnih prelaza i izazvati ozbiljne gužve, umjesto da olakša putovanja.

“Doći će do potpunog kolapsa i višesatnih čekanja, posebno na frekventnim graničnim prelazima”, upozorava on.

Bibanović, koji iza sebe ima višedecenijsko iskustvo u turizmu, kazao je u izjavi za “Fenu” da u novim pravilima ne vidi logiku ako građani BiH već posjeduju biometrijske pasoše koje su, kako napominje, usklađene s najvišim evropskim i svjetskim standardima.

On smatra da se time obesmišljava postojeći sistem biometrijskih dokumenata. Takođe je mišljenja da bi to imalo posljedice i po turistički sektor, jer bi otežan prelazak granica mogao obeshrabriti putnike i dovesti do pada turističkih tokova.

S druge strane, iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hrvatske u izjavi za “Fenu” navode da su svi međunarodni drumski, željeznički, riječni, pomorski i vazdušni granični prelazi tehnički i kadrovski spremni za punu primjenu EES-a koja stupa na snagu 10. aprila te da zbog uspostavljanja ovog sistema ne očekuju ništa veće gužve u odnosu na prethodne godine.

Podsjećaju da je Republika Hrvatska, osim turističke, i tranzitna zemlja preko koje prolazi veći dio državljana istočne i južne Evrope. Samim tim, kako su kazali, saobraćaj koji se odvija preko graničnih prelaza uvijek je jačeg intenziteta, a posebno tokom vikenda, prije i nakon praznika te tokom godišnjih odmora.

Nažalost, ponekad zbog infrastrukturnih ograničenja koja stvaraju ‘usko grlo’, što sa strane Republike Hrvatske, ali i BiH i Republike Srbije, nije moguće ni na koji način smanjiti kolone koje nastaju pojačanim saobraćajem na graničnim prelazima u periodima najveće frekvencije prometa, a što je slučaj i u drugim EU zemljama, rečeno je iz MUP-a Hrvatske.

I prije sistema bila čekanja

Zbog toga su, kako navode, i prije uvođenja EES sistema zabilježena duža čekanja na određenim graničnim prelazima u periodima pojačanog intenziteta prometa sa Srbijom i BiH, na ulasku i na izlasku, na obje strane graničnih prelaza. Napominju da se tokom ljetnih mjeseci najveća opterećenja očekuju na graničnim prelazima Stara Gradiška i Slavonski Brod.

Takođe, navode da je, iako je procedura granične kontrole nešto duža za državljane trećih zemalja koji se trebaju registrovati u EES sistem, uticaj te registracije na dužinu čekanja na graničnim prelazima sveden na najmanju moguću mjeru.

To je postignuto određivanjem i označavanjem posebnih traka za registraciju u EES-u, korištenjem mobilnih uređaja za uzimanje biometrijskih podataka na saobraćajnim trakama, kao i reorganizacijom rada na graničnim prelazima, pojasnili su.

Osim toga, napominju da je angažovanje dodatnih policijskih službenika, koji uz pomoć mobilnih uređaja uzimaju biometrijske podatke putnika na saobraćajnim trakama prije dolaska vozila do kontrolne kućice, čime se isključuje potreba izlaska osobe iz vozila, jedna od mjera koja će pomoći da se smanje eventualna čekanja tokom perioda pojačanog tranzita.

U međuvremenu, organizacije za vazdušni saobraćaj upozoravaju da čekanja u vazduhoplovnim lukama ovog ljeta mogu biti znatno duža zbog primjene EES-a.

Poziv na hitne mjere

Oni pozivaju na hitne mjere za rješavanje problema “hroničnog nedostatka osoblja na granici” i “neriješenih tehnoloških problema”.

Izvještaj, koji je krajem prošle godine objavio Međunarodno vijeće vazduhoplovnih luka Evrope (ACI) pokazalo je da je postepena primjena biometrijskog sistema povećala vrijeme obrade na granici do 70 odsto, s čekanjem i do tri sata u periodima pojačanog prometa.

Uvođenje sistema ovih razmjera je složen zadatak. Produženjem fleksibilnosti tijekom ljetnog perioda dajemo državama članicama nužne alate da upravljaju potencijalnim problemima i, što je najvažnije, izbjegnu haos u ljetnom prometu, kazao je portparol Evropske komisije Markus Lamert na konferenciji za medije 30. januara.

Ova odluka državama članicama daje fleksibilnost da prilagode tempo uvođenja prikupljanja biometrijskih podataka, u skladu s tim kako se njihovi granični prelazi i saobraćajna čvorišta prilagođavaju novom sistemu.

Šta to znači za putnike

Za putnike to znači da bi se i u narednom periodu na pojedinim granicama još uvijek mogao primjenjivati dosadašnji način evidentiranja ulaska i izlaska, odnosno ručno pečatiranje pasoša.

Ta odluka uslijedila je nakon kritika ACI Evrope zbog “značajne nelagode koja se nanosi pasošima”.

U decembru prošle godine je glavni direktor ACI Evrope Olivier Jankovec upozorio da će širenje sistema “neizbježno dovesti do mnogo ozbiljnijih zagušenja i sistematskih poremećaja za aerodrome i vazduhoplovne kompanije”.

Takođe, kazao je da će mogućnost pauziranja EES-a ovog ljeta biti od ključne važnosti ako “situacija na graničnoj kontroli postane neodrživa”. Bez te fleksibilnosti, i ako se problemi povezani s tehnologijom i brojem graničnih policajaca ne poboljšaju, upozorio je da bi moglo doći do kašnjenja od pet do šest sati.

Izvor: Bl portal