Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je za osam mjeseci ove godine iznosio 20,84 milijarde KM, piše u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) koji su dostavljeni “Nezavisnim novinama”.

U podacima stoji da je u osam mjeseci prošle godine uvoz bio 20,22 milijarde KM. Ovo znači da je uvoz za godinu dana povećan za oko 620 miliona KM.

Sa druge strane, tokom osam mjeseci ove godine izvezeno je proizvoda u iznosu od 11,5 milijardi KM.

U osam mjeseci prošle godine u inostranstvo je plasirano naših proizvoda za 10,95 milijardi KM, što znači da je i izvoz povećan za oko 550 miliona KM.

Kada su u pitanju države, najviše robe je izvezeno u Hrvatsku za oko 2,05 milijardi KM, ali i iz ove zemlje je u BiH došlo najviše proizvoda, i to skoro duplo više, za 3,89 milijardi KM.

Nakon Hrvatske, u Njemačku smo izvezli najviše proizvoda i to za 1,65 milijardi KM, pa u Srbiju za 1,23 milijarde KM.

Kada je u pitanju uvoz, nakon Hrvatske, najviše proizvoda smo uvezli iz Srbije, za 2,8 milijardi KM, pa Slovenije za 1,73 milijarde KM.

U podacima UIO BiH stoji da, kada su u pitanju carinske tarife, za osam mjeseci ove godine je najviše došlo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija i mineralnih voskova za iznos od 2,46 milijardi KM.

Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 1,83 milijarde KM, zatim vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, njihovih dijelova i pribora za 1,76 milijardi KM.

Izvezeno je najviše električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka, kao i dijelova i pribora za te proizvode za 1,05 milijardi KM.

Nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova je “otišlo” za oko 916 miliona KM, a namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda (madraci, jastuci i slični punjeni proizvodi) i drugog za oko 770 miliona KM.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je da je ovakav omjer izvoza i uvoza, vrijednosno gledano, neodrživ i ekonomski poguban, jer iscrpljuje ekonomiju i znači konstantan enorman odliv novca.

“Međutim, veliki dio uvoza se odnosi na proizvode koje sami ne proizvodimo (naftni derivati, prirodni plin, motorna vozila, elektronika, razna oprema, pa i južno voće) i od kojih samo za neke bismo u budućnosti mogli razviti domaću proizvodnju. Na primjer, imamo zalihe nafte i plina koje ne istražujemo i ne koristimo, imamo rafineriju nafte koja ne radi, imamo potencijal za razvoj proizvodnje opreme i elektronike, motorna vozila smo proizvodili ranije, pa se i ta proizvodnja može razviti”, objašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.

On ističe da nema nikakvih konkretnih planova za tako nešto, pa je vrlo upitno hoćemo li na ovaj način ikada ili bar u doglednoj budućnosti zamijeniti uvoz.

“S druge strane, jako veliki dio uvoza se odnosi na ono sto nam apsolutno nije potrebno jer i sami proizvodimo ili lako i brzo možemo povećati proizvodnju (prije svega poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, namještaj, građevinski materijal i slično) i to bismo mogli relativno brzo smanjiti na minimum ili potpuno okončati. Prije svega bi domaći potrošači kupovinom domaćih i izbjegavanjem uvoznih proizvoda mogli napraviti najveću razliku. Ipak, naša najveća prilika za promjenu stanja i smanjenje deficita, a idealno i prelazak u zonu suficita je povećanje izvoza. Naš izvoz je i obimom i strukturom daleko ispod naših potencijala i u velikom broju sektora imamo realnog osnova za ulaganja i povećanje proizvodnje i izvoza. Inflacija također igra ulogu, ali i činjenica da su naše izvozne cijene uglavnom jako niske, pa čak i kada imamo značajan izvoz određene robe prodajemo je jeftino, a takvu istu robu u uvozu skupo plaćamo”, zaključio je Gavran.

Izvor: Nezavisne / Autor: Nemanja Vukojević