Krstovdan se obilježava 18. januara i praznik je koji prethodi Bogojavljenju.
Krstovdan je i prvi dan nakon Božića kada se posti.
Prema predanju, prvi koji su primili hrišćansku vjeru i prve pouke nove vjere pominju se kao katihumeni ili – oglašeni, dok je u srpskoj crkvi i narodu dan krštenja prvih hrišćana poznat kao – Zimski Krstovdan.
Praznik se vezuje za svetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u rijeci Jordanu. Praznuju se, zapravo, dva događaja, u vezi s Časnim krstom – pronalazak Časnog krsta na Golgoti i povratak iz Persije u Jerusalim.
Prema narodnim običajima u nekim dijelovima Srbije na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća.
Postoji i običaj koji se odnosi na vrijeme, a glasi da koji vjetar duva na Krstovdan, taj vjetar će najčešće duvati tokom godine.
Običaji za Krstovdan nalažu da se krstovdanska vodica dijeli okupljenim vjernicima, a potom i da se preko cijele godine čuva u kući kao simbol dobrog zdravlja.