Šta je sa turizmom u Bosni i Hercegovini, koje su njegove karakteristike i dinamika i šta se od njega može očekivati u budućnosti, u ambijentu stalnih društveno-političkih napetosti i previranja?

Kao i svugdje u svijetu, godišnji odmori i vremenske prilike, u ovome slučaju kontinentalne klime, diktiraju sezonski karakter tražnje za turističkim uslugama.

Sezonalnost turističke djelatnosti u Bosni i Hercegovini se ispoljava kroz rast broja turista koji započinje s dolaskom proljeća, od aprila, i čija se brojka održava na visokom nivou sve do oktobra, a u svakoj godini, osim onoj pandemijskoj (vidjeti grafikon), dostiže vrhunac u najtoplijim mjesecima – prvo u julu, a potom i u avgustu.

Turizam je djelatnost kojoj je u osnovi kretanje ljudi i njihov transport do željenih destinacija, i ako su transportne veze pokidane, kao u vrijeme intenzivne epidemije korona virusa (početak 2020. godine i prva polovina 2021. godine), prihodi turističke djelatnosti neminovno naprosto iščezavaju.

Uoči pandemije, u avgustu 2019. godine, bosanska statistika je registrovala 204 hiljade turista, a od te brojke 165,5 hiljada su bili stranci, i nikada kasnije tako visok relativni stepen tražnje stranih fizičkih lica za turističkim boravkom u Bosni i Hercegovini nije prevaziđen – 81% turista činili su stranci.

U februaru 2022. godine počeo je rat u Ukrajini, a već u avgustu broj turista bio je približno isti kao i prije pandemije.

Lako je primijetiti da je, nakon prvog i najjačeg udara pandemije, avgustovski vrhunac turističkih posjeta iz godine u godinu sve viši, sa avgustom prošle godine kao apsolutnim rekorderom u broju turista – 248,3 hiljade.

Na djelatnost turizma uopšte ne utiče stalni društveno-politički grč u kojem se nalazi Bosna – stranci ne znaju jezik kojim se govori u zemlji koju posjećuju, a i da znaju, oni nemaju vremena, želje ni volje da čitaju ono što danas nije istina, a već sutra će biti laž?

Strane ambasade uopšte ne upozoravaju svoje turiste na bilo kakve opasnosti od turističkih putovanja u Bosnu i Hercegovinu; stanje stalnih napetosti, iščekivanja i političkih sukoba se doživljava kao sasvim normalna društvena dinamika, koja ni na koji način ne remeti turistički proizvod koji se nudi.

Sudeći po broju turista prije i poslije prve godine pandemije (2020), tražnja za turističkim uslugama bosanskih državljana, i to na domaćim turističkim lokacijama, se povećala; u 2019. godini prosječan mjesečni broj državljana BiH koji su registrovani kao turisti povećao se za 26,2%, sa 37 hiljada na 46,5 hiljada (2024).

To je sigurno posljedica rasta životnog standarda dijela stanovništva koje “kupuje turizam”, ali i rasta ponude turističkih usluga, te razvoja turističke djelatnosti u zemlji u kojoj proizvodnja roba zamire u neravnopravnoj borbi sa stranom konkurencijom.

Ipak, prva tri mjeseca ove godine su, prema broju domaćih turista, za između 6% i 8% slabija u odnosu na prethodne dvije godine, i to dovodi u pitanje dalji rast ove djelatnosti, jer cijene su u BiH rasle brže nego u većini zemalja iz kojih turisti dolaze, a devizni kurs nije mijenjan.

Turizam u BiH, posmatrano na godišnjem nivou, je u velikoj ekspanziji, ali relativno nizak broj noćenja domaćih turista na samom početku 2025. godine ostavlja ovaj sektor izuzetno ranjivim, a loše rezultate u prva tri mjeseca ove godine ne bi bilo pogrešno dovesti u vezu sa ponovnim rastom cijena i višim stepenom neizvjesnosti?

Stranci su i dalje zainteresovani za turističke posjete, tu se uočava, za bosansku ekonomiju, pozitivna promjena – sa 100 hiljada (2019) na 114,7 hiljada turista (2024), prosječno mjesečno.

Samo zahvaljujući stranim turistima u prva tri mjeseca ove godine broj turista je za 3% veći nego godinu dana ranije – ekspanzija turizma se nastavlja, ali izostaje doprinos domaćih turista.

Broj turista u Bosni i Hercegovini po mjesecima

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (Obrada Bife.ba)

Izvor: bife.ba